Muzej u Livnu

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno

Franjevački muzej i galerija  u Gorici, Livno

Franjevački muzej i galerija u Gorici, Livno

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno službeno je utemeljen 1995. godine ugovorom između Franjevačkoga samostana na Gorici i Općinskoga vijeća Livno. Početci arheološke zbirke sežu od 19. stoljeća, kada je sagrađen samostan sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima franjevaca fromirala se samostanska zbirka u kojoj su čuvani spomenici kulturne baštine i arheološka građa šireg područja livanjskog kraja.  Continue reading

Nalazi iz Otoka kod Vitine

Fibula tipa Golinjevo iz Otoka kod Vitine (foto: I.Dragicevic), Ljubaznošću ZM Sarajevo

Fibula tipa Golinjevo iz Otoka kod Vitine (foto: I.Dragicevic), Ljubaznošću ZM Sarajevo

Prilikom regulacije toka rijeke Trebižat 1901. godine, u naselju Otok kod Vitine tijekom radova nađeno je više prapovijesnih brončanih predmeta. Skupina nalaza sastojala od velike brončane fibule tipa Golinjevo, dva  seta nakita za kosu, 5 tordiranih ogrlica, tri cjevčice i nekoliko komada dugmadi. Continue reading

Nekropola Lučine

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik ukrašen  bordurom s geometrijskim elementima.

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik ukrašen bordurom s geometrijskim elementima.

Na lokalitetu Lučine u Miletini, uz regionalnu cestu R 425 a Međugorje – Zvirovići, nalazi se srednjovjekovna nekropola s 27 biliga (stećaka). Nekropola se rasprostire na više privatnih parcela u posjedu obitelji Ilić, Dragićević i Dugandžić. Continue reading

Ostava Krehin Gradac

Brončani tutul iz ostave u Krehinu Gracu, ukrašen geometrijskim motivima. Smještaj Arheološka zbirka Franjevačkog muzej Humac kod Ljubuškog.

Brončani tutul iz ostave u Krehinu Gracu, ukrašen geometrijskim motivima. Smještaj Arheološka zbirka Franjevačkog muzej Humac kod Ljubuškog.

Ostava iz Krehin Gradca

Na području naselja Krehin Gradac u današnjoj općini Čitluk, krajem 19. stoljeća pronađena je ostava (skrivnica) brončanih predmeta, koji su bili deponirani u većoj pukotini jedne kraške stijene. Ostava se sastojala od tri veća tutulusa, nekoliko većih primjeraka falera sa šiljcima (ukrasna dugmad), para spiralnih brončanih narukvica, para velikog naočalastog ukrasa za prsa od debele brončane žice, jedne bronačne sjekire (kelt) i pločaste fibule, te više primjeraka bronačnog nakita (torkvesi, igle i dijelovi pektorala).

Continue reading

Natpis iz Tasovčića

Natpis iz Tasovčića, smješten u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Natpis iz Tasovčića, smješten u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Najstariji latinski epigrafski natpis u Bosni i Hercegovini pronađen je na lokalitetu Nerezi, u mjestu Tasovčići blizu Čapljine. Kameni natpis pronađen je u drugoj polovici 19. stoljeća, prilikom kultivacije zemljišta na mikrolokaciji Crkvine (Nerezi), gdje su mještani kontinuirano pronalazili numizmatičku građu, ostatke antičkog građevinskog materijala, ulomke mozaika, hipokausta i amfora. Continue reading

Novac Daorsa

Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler pronašao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler našao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Tijekom arheoloških istraživanja 1956. Đuro Basler je našao prvi primjerak daorskog novca  na Gradini u Ošanjićima kod Stoca. Dotad su bila poznata samo 4 primjerka njihova novca, smještena u različitim europskim numizmatičkim zbirkama, bez poznatog mjesta nalazišta. Prvi primjerci daorskog novca evidentirani su 1779. u bečkoj carskoj zbirci. U razdoblju između 1967. do 1972. arheolog Zdravko Marić vodio je istraživanja na Gradini u Ošanjićima. Continue reading

Istraživanja u Docima

Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja

Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja

Arheološka istraživanja u Docima, Gornja Vitina, Ljubuški

Tijekom studenog 2013. otpočele su pripreme i izvođenje sustavnog terenskog iskopavanja na lokalitetu Šipkova glavica, u zaseoku Doci, koji pripada naselju Gornja Vitina, općina Ljubuški. Lokalitet Šipkova glavica u Docima poznat je u stručnoj literaturi kao potencijalni kasnoantički lokalitet, zahvaljujući iskopavanjima Ćire Truhelke iz 1893. (GZM, Knjiga IV., Sarajevo 1893. str. 676-677). Na pomenutom mjestu pronađena je monumentalna stela M. Antonija Maksima, signifera XI. legije Claudia pia fidelis, potom starokršćanska crkva, koju  je Truhelka interpretirao kao mogući ortatorij (AL BiH Tom III, 25.54, str. 322). Continue reading

Gradinsko naselje Guvnine

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Gradinsko naselje Guvnine (AL BiH Tom III, 25.162, str. 328) nalazi se na vrlo pristupačnoj uzvisini iznad zaseoka Gagrice u naselju Lokve, općina Čapljina. Brdo na kojem je podignuto gradinsko naselje ima oblik zaravanjenog stošca (313 m/nv), gdje se nalazi plato ovalnog oblika, dimenzija 90 x 60 m. Plato je prilično ravan, uokolo kojeg se širilo gradinsko naselje na blage padine uzvisine omeđene sa tri suhozidna eliptična bedema. Gradinsko naselje ima eliptičan oblik prilagođen zahtjevima terena same uzvisine,  tako da ukupna dimenzija naselja iznosi 180 x 125 m. Continue reading

Rimski kompleks Gračine

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Antički lokalitet Gračine nalazi se na ravnom platou iznad lijeve obale Trebižata, na području naselja Humac, 2 km jugozapadno od Ljubuškog. Nadmorska visina platoa iznosi oko 75 m, otprilike 10 m više od vodotoka rijeke Trebižat. Područje lokaliteta Gračine rasprostire se na 4 hektara, koje je podijeljeno na preko 50 privatnih parcela, većina u posjedu obitelji Rupčića i Bubala iz susjednog naselja Hardomilje. Hercegovački šematizam fra Petra Bakule iz 1867. navodi Gradčine na Humcu, gdje su vidljivi zidovi antičkih zgrada sa obilnim ostacima obrađenog kamena, opeke i crijepa, te ostaci rimskog mosta i ceste sa miljokazima. Continue reading

Gradina Gat

Pogled s gradine Gat prema Kazancima

Pogled s gradine Gat prema Kazancima

Gradinsko naselje Gat

Gatačko polje je dinarsko kraško polje, koje se rasprostire na površini od 61 km² sa najnižom nadmorskom visinom od 850 m. Na istaknutim brdskim uzvisinama uz rubna područja gatačkog polja, nalazi se više gradinskih naselja. Gradinsko naselje Gat nalazi se na istoimenom brdu, koje je smješteno na južnom rubu gatačkog polja, iznad naselja Novi Dulići – Galešine u općini Gacko. Najviši dio gradinskog naselja nalazi se na 1100 m/nv, dok se niži dijelovi naselja rasprostiru na nekoliko nižih brdskih terasa koje su utvrđene suhozidnim bedemima. Relativna visinska razlika od oko 200 m u odnosu na polje, osigurava izvrsnu preglednost okolnog terena i vizualnu komunikaciju sa ostalim gradinskim naseljima. Continue reading