Franjevački muzej i galerija Gorica Livno
Franjevački muzej i galerija u Gorici, Livno
Franjevački muzej i galerija Gorica Livno službeno je utemeljen 1995. godine ugovorom između Franjevačkoga samostana na Gorici i Općinskoga vijeća Livno. Početci arheološke zbirke sežu od 19. stoljeća, kada je sagrađen samostan sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima franjevaca fromirala se samostanska zbirka u kojoj su čuvani spomenici kulturne baštine i arheološka građa šireg područja livanjskog kraja.
Muzejska se zbirka u početku nalazila u samostanskom prostoru, što se ubrzo pokazalo nedostatnim za prezentaciju raznovrsne arheološke građe. Sustavna arheološka istraživanja i priljev pojedinačnih nalaza doprinijeli su obogaćivanju zbirke, zbog čega se ukazala potreba za gradnjom novog muzejskog kompleksa. Novi objekt projektiran je namjenski kao muzej. Nakon višegodišnjeg rada realiziran je ambijentalno izložbeni prostor i stalni muzejski postav koji se temelji na znanstvenoj i edukativnoj popularizaciji izložene građe. Muzejski postav je stručno oblikovan i postavljen s legendama razumljivim široj populaciji posjetitelja. Eksponati muzejskog postava arheološke zbirke prezentiraju kulturno povijesni kontinuitet Livna i okolnog područja, od prapovijesnog razdoblja do kasnog srednjeg vijeka.
Rekonstrukcija tumula i izvorna grobna cjelina iz Pustopolja u Kupresu.
U prapovijesnoj zbirci izloženi su eksponati iz eneolitika, brojni keramički ulomci iz brončanog doba, koji potječu s gradinskih naselja oko Livanjskog polja, potom posebnu cjelinu čini rekonstrukcija i grobna cjelina tumula br.16 iz Kupreškog polja. Vrlo zanimljiv eksponat stalnog muzejskog postava je prapovijesni vuneni plašt iz groba pod tumulom, koji je nađen tijekom sustavnih arheoloških istraživanja 1983. i 1984. godine. Vuneni plašt iz Kupresa, spada u skupinu najstarijih očvanih tekstilnih predmeta u Europi. Dimenzija je 300 x 170 cm i metodom 14C datiran je u oko 1660. godinu pr. Kr. Izloženi su brojni delmatski eksponati koji potječu iz grobnih cjelina i ratničke ostave. Svako razdoblje obilježeno je specifičnom bojom, tako je prapovijest obilježena zemljano crvenom bojom.
Antički postav arheološke zbirke Muzeja na Gorici u Livnu.
Crvenom bojom obilježen je antički postav arheološke zbirke, u kojem se nalaze rimski nadgrobni i zavjetni spomenici, te raznovrsna arheološka građa iz antičkog razdoblja. Brojna je skupina ulomaka kamenog crkvenog namještaja i crkvene arhitekture iz ranokršćanskog razdoblja, koji su izloženi u dijelu zbirke označene žuto-narančastom bojom. Ljubičastom bojom oblikovan je postav srednjovjekovne zbirke, gdje su izloženi eksponati predromaničke crkvene arhitekture, nakit, oružje, oruđe i predmeti iz svakodnevnog života.
Nadgrobni natpis popa Tjehodraga iz Lištana, 12 stoljeće.
Muzej posjeduje bogatu numizmatičku zbirku, u kojoj je zastupljen novac Rimske Republike, Rimskog Carstva, srednjovjekovnog i novovjekovnog razdoblja. Lapidarij je smješten u dvorištu muzeja, gdje su izloženi arhitektonski ulomci i nadgrobni spomenici iz rimskog razdoblja od I. do IV. stoljeća po. Kr. Autorica koncepcije muzejskog postava je muzejska savjetnica i arheologinja Marija Marić Baković, a likovno oblikovanje postava odradili su autori Marko Rogošić i Miran Palčok. U organizaciji Muzeja provedena su arheološka istraživanja u Lištanima, Lipi i Rapovinama, od čega je dio građe izložen u stalnom postavu arheološke zbirke.
Hercegovački arheološki portal 