Rimski republikanski novac u zaleđu Narone

Denarius Serratus, srebreni nazubljeni denar serat, 82. pr. Kr. kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers prikaz boga Merkura s kaducejom, revers prikaz Ulyssesa sa štapom i psom Argusom (foto I. Dragicevic)

Na hercegovačkom području nađeno je više primjeraka rimskih republikanskih kovanica, koje se danas čuvaju u bosanskohercegovačkim muzejima i numizmatičkim zbirkama, ali isto tako u brojnim institucijama u inozemstvu. Najbrojnije kovanice su srebreni denari, potom slijede kvinariji srebreni novci vrijednosti pola denara, viktorijati i bronačne kovanice u različitim nominalama. Posebno je zanimljivo istaknuti podatak kako je najviše primjeraka rimskog republikanskog novca nađeno na delmatskim kraškim poljima.

Denar M Furius Philus, kovnica Roma, 119. pr. Kr. nalazište Hardomilje Ljubuški, avers okrunjena glava Janusa, revers prikaz božice Rome sa žezlom kako kruni tropej (foto I. Dragicevic)

U svom sveobuhvatnom djelu Geografija (Γεωγραφικά), antički pisac Strabon (64/63. pr. Kr. – 24. po. Kr.) nas ukratko izvješćuje o gospodarskim prilikama kod Delmata, gdje donosi podatak kako isti nisu koristili novac. Nakon pada Ilirskog Kraljevstva 168. pr. Kr., antička Narona (današnje naselje Vid kod Metkovića), pored trgovačkog emporija postaje i važno strateško mjesto, odakle su RImljani organizirali nekoliko vojnih pohoda protiv Delmata. Prvi rimsko delmatski sukob dogodio se 156. pr. Kr., tada se republikanska vojska kretala s polazištem iz Narone dolinom Trebižata (Ljubuško polje), potom kroz Imotsko polje sve do Duvanjskog polja. Na navedenom području nađeni su brojni primjerci rimskog republikanskog novca. U Arheološkom muzeju u Naroni čuva se desetak republikanskih kovanica, među kojima je najviše srebrenih denara iz II. st. pr. Kr. i nekoliko anonimnih bronačnih aseva s kraja III. st. pr. Kr. U numizmatičkoj zbirci muzeja Franjevačkog samostana na Humcu kod Ljubuškoga, čuva se 67 primjeraka republikanskog novca, među njima je najstariji anonimni brončani as (225.-217. pr. Kr.) nađen u Tihaljini.

Srebreni denar, L. Saufeius, 152. pr. Kr., kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers glava Rome sa kacigom, revers prikaz Viktorije u bigi (dvopreg)

Najstariji srebreni denar u zbirci na Humcu kovan je 152. pr. Kr., a nađen je na području Duvanjskog polja. Više primjeraka republikanskog novca nađeno je na području Ljubuškog polja (Vitina, Hardomilje, Klobuk, Radišići), potom na istočnom djelu Imotskog polja (Drinovci, Grude i Gorica), Važno nalazište je i Posuški Gradac, potom područje Roškog i Duvanjskog polja koja se ističu po brojnosti nalaza republikanskih kovanica. Priličan broj republikanskog novca nađen je i na Livanjskom polju, tako da se u numizmatičkoj zbirci Muzeja na Gorici u Livnu čuva gotovo 50 srebrenih rimskih denara iz II. i I. st. pr. Kr. Otvoreno je pitanje otkud tolika velika količina republikanskog novca na delmatskom prostoru? Zasigurno je veći dio novca došao sa rimskim vojnim postrojbama tijekom brojnih rimsko delmatskih sukoba. Na području istočno od Neretve u nekadašnjoj Iliriji, nalazi republikanskog novca vrlo su rijetki. Tijekom arheoloških istraživanja na Gradini u Ošanićama kod Stoca, među raznim kovanicama nađen je samo jedan republikanski brončani as. U Muzeju Hercegovine u Trebinju čuvaju se dva primjerka republikanskog novca nađenog na području Gacka.