Rimski republikanski novac u zaleđu Narone

Denarius Serratus, srebreni nazubljeni denar serat, 82. pr. Kr. kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers prikaz boga Merkura s kaducejom, revers prikaz Ulyssesa sa štapom i psom Argusom (foto I. Dragicevic)

Na hercegovačkom području pronađeno je više primjeraka rimskih republikanskih kovanica, koje se danas čuvaju u bosanskohercegovačkim muzejima i numizmatičkim zbirkama, ali i u brojnim institucijama u inozemstvu. Najbrojnije su srebrni denari, potom slijede kvinariji, srebrni novci vrijednosti pola denara, viktorijati te brončane kovanice u različitim nominalama. Posebno je zanimljivo istaknuti da je najveći broj primjeraka rimskog republikanskog novca pronađen na delmatskim kraškim poljima.

Denar M Furius Philus, kovnica Roma, 119. pr. Kr. nalazište Hardomilje Ljubuški, avers okrunjena glava Janusa, revers prikaz božice Rome sa žezlom kako kruni tropej (foto I. Dragicevic)

U svom sveobuhvatnom djelu Geografija (Γεωγραφικά), antički pisac Strabon (64./63. pr. Kr. – 24. po Kr.) ukratko nas izvješćuje o gospodarskim prilikama kod Delmata, navodeći da isti nisu koristili novac. Nakon pada Ilirskog Kraljevstva 168. pr. Kr., antička Narona (današnje naselje Vid kod Metkovića),  postaje važno strateško središte, odakle su Rimljani organizirali nekoliko vojnih pohoda protiv Delmata. Prvi rimsko-delmatski sukob dogodio se 156. pr. Kr.; tada se republikanska vojska kretala iz Narone dolinom Trebižata (Ljubuško polje), potom kroz Imotsko polje sve do Duvanjskog polja.

Na navedenom području pronađeni su brojni primjerci rimskog republikanskog novca. U Arheološkom muzeju Narona čuva se desetak republikanskih kovanica, među kojima prevladavaju srebrni denari iz 2. stoljeća pr. Kr. te nekoliko anonimnih brončanih asova s kraja 3. stoljeća pr. Kr.

U numizmatičkoj zbirci muzeja Franjevačkog samostana na Humcu kod Ljubuškoga čuva se 67 primjeraka republikanskog novca; među njima je najstariji anonimni brončani as (225.–217. pr. Kr.), pronađen u Tihaljini.

Srebreni denar, L. Saufeius, 152. pr. Kr., kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers glava Rome sa kacigom, revers prikaz Viktorije u bigi (dvopreg)

Najstariji srebrni denar u zbirci na Humcu kovan je 152. pr. Kr., a pronađen je na području Duvanjskog polja. Više primjeraka republikanskog novca pronađeno je na području Ljubuškog polja (Vitina, Hardomilje, Klobuk, Radišići), potom na istočnom dijelu Imotskog polja (Drinovci, Grude i Gorica). Važno nalazište je i Posuški Gradac, kao i područja Roškog i Duvanjskog polja, koja se ističu po brojnosti nalaza republikanskih kovanica. Priličan broj republikanskog novca pronađen je i na Livanjskom polju, tako da se u numizmatičkoj zbirci Muzeja na Gorici u Livnu čuva gotovo 50 srebrnih rimskih denara iz 2. i 1. stoljeća pr. Kr. Otvoreno je pitanje odakle tolika količina republikanskog novca na delmatskom prostoru. Zasigurno je veći dio novca dospio s rimskim vojnim postrojbama tijekom brojnih rimsko-delmatskih sukoba. Na području istočno od Neretve, u nekadašnjoj Iliriji, nalazi republikanskog novca vrlo su rijetki. Tijekom arheoloških istraživanja na Gradini u Ošanjićima kod Stoca, među raznim kovanicama dokumentiran je samo jedan republikanski brončani as. U Muzeju Hercegovine u Trebinju čuvaju se dva primjerka republikanskog novca pronađena na području Gacka.