Troja – san i stvarnost

Manfred Korfmann, uz desetu obljetnicu smrti (2005-2015)

        Ove godine navršava se deset godina od smrti Manfreda Korfmanna (1942-2005), njemačkoga povjesničara i arheologa, pasionirana istraživača anatolijskiih starina, posebice Troje. Rođen je 1942. u Kölnu. Studirao je povijest i arheologiju na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni 1962-1970, gdje je počeo znanstvenu karijeru kao istraživač. Potom je radio kao znanstveni savjetnik Njemačkoga arheološkog institutu u Istanbulu. U 1980. postao je privatni predavač na sveučilištu u Frankfurtu, a dvije godine potom profesor prapovijesne i antičke arheologije na Sveučilištu u Tübingenu, gdje je postao ravnateljem Instituta (Institut für Ur- und Frühgeschichte und Archäologie des Mittelalters). Umro je u 63-oj godini života od karcinoma pluća. Istraživači Troje        Ono po čemu je Manfred Korfmann postao poznat na svjetskoj arheološkoj sceni svakako su istraživanja u Turskoj. Turska vlada  1988. dala mu je ekskluzivno pravo za iskapanje na Hisarliku. Continue reading

Zbornik u čast Ž. Rapanića

MUNUSCULA IN HONOREM ŽELJKO RAPANIĆ: zbornik povodom osamdesetog rođendana, ur. M. Jurković i A. Milošević, Sveučilište u Zagrebu, Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek u Motovunu,  Zagreb-Motovun-Split, 2012., 423 str., 28 cm, ISBN 978-953-6002-67-2, 190,00 kn.

Naslovnica Rapanić

Zbornik radova, koji je izišao u izdanju serije Dissertationes et Monographiae Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu, posvećen je Željku Rapaniću, arheologu, muzealcu, konzervatoru, epigrafičaru, sveučilišnom profesoru, ravnatelju Arheološkoga muzeja u Splitu i Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, predsjedniku Hrvatskoga arheološkog društva (HAD) i uredniku mnogih edicija HAD-a, povodom njegove osamdesete obljetnice života i pedesetpete obljetnice znanstvenoga rada. Iz iscrpna uvodnoga članka Ivana Basića, koji je posvećen slavljenikovu životu i radu (13-38), vidi se kako je Željko Rapanić pokazao velik raspon interesa – od arheoloških istraživanja, kritičkih analiza pisanih izvora, epigrafske analize, povijesti ranosrednjovjekovne kulture i umjetnosti Dalmacije do poleogeneze jadranskih gradova i pregleda razvoja gradskih središta i mikroregija. Njegov bibliografski opus od 1958.-2012. obaseže preko trista jedinica – od knjiga, znanstvenih rasprava i prikaza do eseja i stručno-popularnih članaka (43-57). Continue reading