Troja – san i stvarnost

Manfred Korfmann, uz desetu obljetnicu smrti (2005-2015)

        Ove godine navršava se deset godina od smrti Manfreda Korfmanna (1942-2005), njemačkoga povjesničara i arheologa, pasionirana istraživača anatolijskiih starina, posebice Troje. Rođen je 1942. u Kölnu. Studirao je povijest i arheologiju na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni 1962-1970, gdje je počeo znanstvenu karijeru kao istraživač. Potom je radio kao znanstveni savjetnik Njemačkoga arheološkog institutu u Istanbulu. U 1980. postao je privatni predavač na sveučilištu u Frankfurtu, a dvije godine potom profesor prapovijesne i antičke arheologije na Sveučilištu u Tübingenu, gdje je postao ravnateljem Instituta (Institut für Ur- und Frühgeschichte und Archäologie des Mittelalters). Umro je u 63-oj godini života od karcinoma pluća. Istraživači Troje        Ono po čemu je Manfred Korfmann postao poznat na svjetskoj arheološkoj sceni svakako su istraživanja u Turskoj. Turska vlada  1988. dala mu je ekskluzivno pravo za iskapanje na Hisarliku. Tako je pod vodstvom M. Korfmanna pokrenut međunarodni “Troia-Projekt”, koji su vodili Institut za prapovijest u Tübingenu i  Odjel za klasične studije Sveučilišta u Cincinnatiju, SAD, na čelu s Brianom Roseom. Tijekom više godina (1989-2005), njegov tim istražio je velike dijelove tzv. Donjega grada u Troji, gdje je u antičko doba niklo rimsko naselje. Pod Korfmannovim vodstvom više od trista arheologa iskopali su 13.240 četvornih metara zemljišta. Na njegovu inicijativu 2001. priređena je velika izložba  u Stuttgartu, Braunschweigu i Bonnu pod naslovom Troja – san i stvarnost (TroiaTraum und Wirklichkeit), koju je vidjelo 800.000 posjetitelja. Prema Korfmannovim otkrićima Troja je jedno od prvih mjesta u pograničnom području između Azije i Europe “gdje je po prvi puta korišteno obrađeno kvadratno kamenje, i to u doba kada je željezo još bilo nepoznato. Troja imala posredničku funkciju između Orijenta i Okcidenta”.  Njegova zasluga bila je također da je turska vlada cijelo područje oko Troje proglasila povijesnim nacionalnim parkom, a UNESCO 1998. dijelom svjetske kulturne baštine. Profesor Korfmann dobio je 2004. tursko državljanstvo kao doprinos za istraživanja materijalne i duhovne baštine Male Azije. Uzeo je ime Osman kao svoje srednje ime, potvrdivši tako svoj stari nadimak “Osman Bey”. Projektili i oružje iz Troje VI i VII                                           Oružje i projektili iz Troje VI i VII  

Korfmann iznio je svoje osnovne postavke o Troji u članku Troia, an Ancient Anatolian Palatial and Trading Center: Archaeological Evidence for the Period of Troia VI/VII, The Classical World 91/5, Baltimore, 1998., 369-385. Na temelju istraživanja njegova međunarodnoga tima utvrdilo se da je ukupna površina grada (akropole i Donjega grada) 200.000 četvornih metara (20 ha), što je nekoliko puta veća površina nego što se ranije mislilo. Procjenjuje se da je na tom prostoru bilo između 5 i 10 tisuća žitelja. Za tadašnje standarde to je bio velik i važan grad. Pred kraj 20. st. istraživači su prihvatili mišljenje da se radi o luvijskom jezičnom teritoriju i da se Ilios/Troja može izjednačiti s područjem spomenutim u hetitskim izvorima. Tijekom 1995. u iskapanjima otkriven je hijeroglifski luvijski brončani žig. Takvih epigrafskih artefakata otkriveno je dvadesetak u Anatoliji i Siriji. Može se datirati u razdoblje 1280 – 1175 pr. Kr. Na jednoj je strani ime muškarca, moguće pisara, a na drugoj njegove žene. Sedat Alp čita ime pisara Tarhuntanu (Das Hieroglyphensiegel von Troia und Seine Bedeutung für Westanatolien, in: Akten des IV. Internationalen Kongresses für Hethitologie, Würzburg, 4.-8. Oktober 1999., Her. G. Wilhelm, Wiesbaden, 2001., 29). Iskapanja su pokazala da je Troja bila povezana s Anatolijom u političkom, vojnom i ekonomskom sustavu, s Grčkom znatno manje. Ako je Troja identična s Wilusa, onda je veza s Hetitima ostvarena. Najjače trgovačke veze povezuju Ilij sa sjevernom Egejem, Mramornim morem i južnom obalom Crnoga mora. Profesor Korfmann je bio strastveni istražitelj i znalac prapovijesne i klasične arheologije, a svoja otkrića rado je dijelio sa svim obožavateljima arheologije i Troje. U zagrebačkom muzeju “Mimara” 2003. održao predavanje o Troji i svojim iskapanjima pred hrvatskom publikom. Njemu u čast objavljena je spomenica Mauerschau: Festschrift für Manfred Korfmann, Band I-III, Her. Rüstem Aslan et al., Greiner, 2002., 1248 S. Spomenica u čast M. Korfmanna                                    Spomenica u čast Manfreda Korfmanna  

Nakon smrti M. Korfmanna  “Troia-Projekt” nastavio je do 2012. voditi dr. Ernst Pernicka, profesor arheometrije na Sveučilištu u Tübingenu i Heidelbergu. Istraživanja u “Projektu Troja” objavljena su u 19 znanstvenih publikacija Studia Troica (Zabern, München, 1991-2012.). Od 2013. Alim Rüstem Aslan (profesor u Odjelu za arheologiju Sveučilišta Canakkale Onsekiz Mart) dobio je licenciju za daljnja istraživanja u Troji.

R. Dodig

Advertisements

9 thoughts on “Troja – san i stvarnost

  1. Uz veliko uvažavanje i pozdrav autoru ovog teksta, i uz uvažavanje svih istraživača Troje, ipak — po pitanju ubikacije Troje – još nije niti blizu stavljena točka na i. Naime, stvar je u tome da li želimo otkrivati baš Troju TOČNO ONAKVU S TOČNO ONAKVIM OPISOM – IZ ILIJADE ili želimo otkrivati neke impozantne ruševine brončanodobnih anatolijskih gradova kao što je ovaj na brdu odnosno brdašcu ne višem od 30ak m zvanom Hisarlik u Turskoj. Dakle, ako pođemo, odnosno ako ustvari želimo detaljno čitat redak po redak svih stihova Ilijade gdje se navodi grad Ilij ili Troja kao i okoliš oko Troje BEZ IKAKVE SUMNJE vidjet ćemo da se lokacija kao i same reljefno-geografske značajke Hisarlike pa sigurno u 60 posto epiteta iz Ilijade ne podudaraju uopće, čak nisu niti usporedljive– samo primjer dajem gdje Homer X puta navodi u stihovima ‘strmi Ilij’ – dakle epitet strmi — koliko je mali humak na Hisarlik strm procjenimo sami. I još puno je tu primjera. No, osobno mišljenje je da se prava pravcata Homerova Troja (ako uopće želimo nju tražiti) nije još razotkrila, ukoliko uopće i postoji. A ako pak postoji, mislim da bi se mogla nalaziti negdje u Trakiji, tj.sjist.Grčkoj, krajnjem jugu Bugarske, ili pak u Albaniji uz primorske planine distrikta Vlore, ili pak u Skadarskoj regiji. Uglavnom, onaj tko želi vidjeti i saznati o Troji, nek se mane Hisarlika, Schliemana i ostalih, već nek uzme Homera Ilijadu i nek čita i čita – samo tako se može dokučiti Troja. Lijepi pozdrav svim ljubiteljima arheologije – mislim da će ova predhelenska brončanodobna enigma biti vrlo zanimljiva u budućim diskusijama a posebice u terenskim istraživanjima u narednom periodu.

    • Zahvaljujemo cijenjenom čitatelju na komentaru i pozornosti kojom je popratio tekst. Tvrdnja da se Troja može tražiti “negdje u Trakiji” nije baš bez osnove, jer su Tračani bili susjedi i saveznici Trojanaca. Lingvist Leonid Gindin veže etnik Tračani (Thrākes od od starijega *Traus-ikes) i etnik Trojanci (Trōes od starijega *Trous-es) s indoeuropskim korijenom *Trous-/*Traus-, rasti, cvjetati. Ali s mišljenjem da se Troja može tražiti “u Albaniji uz primorske planine distrikta Vlore, ili pak u Skadarskoj regiji”, ne možemo se složiti. Još manje s napomenom da “onaj tko želi vidjeti i saznati o Troji, nek se mane Hisarlika, Schliemana i ostalih, već nek uzme Homera Ilijadu i nek čita i čita”. Auktor ovoga članka čita Homera na starogrčkome izvorniku godinama i za njega ep “Ilijada” nastao je u okviru grčke civilizacije i jezika, na prostorima Grčke i Male Azije. Sva imena u “Ilijadi” (osobna, imena gradova, rijeka, brda, pokrajina i naroda), grčka su. O tome govore, istina šturi, povijesni izvori (hetitski, mikenski i egipatski), no ipak su arheolozi i lingvisti najpozvaniji suditi o Homeru i njegovu djelu. Zato se moramo osloniti na arheologe poput Dörpfelda, Blegena, Korfmanna i Pernicke, a ne na diletante i amatere poput R. Salinasa Pricea i druge. Upravo je Carl Blegen 1932-1938. otkrio 46 građevinskih faza na području Hisarlika, što je kasnije potvrdio i manjim dijelom korigirao Manfred Korfmann, u seriji istraživanja vođenih najmodernijim metodama i stručnjacima širokoga profila, među kojima su bili botaničari, pedolozi, geolozi, keramolozi i dr. Dakle, oko Troje u 13. st. vodili su se ratovi, u čemu su Grci zacijelo imali odlučujuću ulogu. Troja/Ilion smještena je uz tjesnac Dardanele (stari Helespont) na strateški vrlo značajnom području, između Europe i Azije, daleko značajnijem od ušća Neretve. Tamo je kasnije car Konstantin smjestio svoju prijestolnicu Carigrad. Visoka kultura i civilizacija koju u “Ilijadi” opisuje Homer odigravala se u prožimanju egipatske, feničke, egejske, minojske i mikenske kulture, koja je imala pismenost. Homer je okrenut publici kao pjesnik, a ne kao povjesnik. I to prema slušateljskoj, a ne čitateljskoj publici. U njega ima mašte i pjesničkih metafora, kao i u slavenskim narodnim pjesmama, gdje gradove na malim brežuljcima nazivaju “visokim i bijelim” gradovima. Područje od Neretve do Vojuše u brončano doba nema urbanističkih elemenata nalik onima u Maloj Aziji i grčko-egejskim prostorima. Za razliku od mikenske civilizacije (16.-12. st. pr. Kr.), gdje se pojavljuju palače, vodospreme, kupolaste grobnice, bojna kola, slogovno pismo i što sve još ne, takva kultura u znatno skromnijem obliku pojavit će se tisuću godina kasnije u Daorsonu na Ošanićima. Opet pod grčkim utjecajem!

  2. Da, slažem se s svime navedenim. Dapače, mislim da nema sumnje da je Hisarlik arheološko čudo samo po sebi čim se pogleda da je riječ o onakvim zidovima od klesanog kamena a onako starim, to je apsolutno neporeciv arheološki dragulj i mislim da će se svašta još otkriti u široj okolici Hisarlika. No, da ne bude nerazumijevanja između moje tvrdnje, da se malo bolje pojasnim, kad sam mislio na čitanje Ilijade, mislio sam da općenito dakle da se dobro izvuku sve one prirodno-okolišno-astronomsko-vegetacijsko-biološko-faunistički elementi – tj.epiteti tj. stavke koje se sigurno mogu izvući kao npr. da je bila jedna glavna i velika rijeka (Skamander ili nebitno..) da se u nju ulijevala druga manja rijeka (Simoi.—nebitno) ali bitno da je tekla iz gorja Ide (naziv nebitan ali je bitno da postoji to gorje jer je X puta ponovljeno u stihovima i da iz njega ide ova druga rijeka) zatim da je ušće te dvije rijeke nedaleko ili ispod ? grada Troje ili Iliosa, zatim da je zapadno od grada Iliosa to veliko prostrano polje, da je grad Ilios nedvojbeno na nekoj uzvisini jer je najčešći epitet uz njega ‘grudasti’ -bar u ovoj verziji knjige koju ja čitam, zatim da na tom području sazvježđe velikih kola nikad ne zalazi iza mora već iza kopna (brda), zatim da je tu odmah uz more visoko brdo, gora – Trački sam s koje se vidi i Troja i morski zaljev gdje su bile ahejske lađe tj. gdje je ušće glavne rijeke, zatim da i na toj visokoj gori kao i oko Troje rastu bukve (spominju se X puta), zatim da u glavnoj rijeci Ksantu ili Skamanderu postoje jegulje, zatim da u polju i okolo uz rijeku rastu lopoči, metljike, perunike, i drugo razno cvijeće i biljke, zatim ovo je vrlo bitno (ako ćemo vjerovat Homeru) da u blizini Troje istočno ispod nje postoje dva izvora, kao i to da je glavna rijeka Ksant virovita, ja bih rekao s brzacima, i opasna koliko se da zaključit iz stihova. Evo i za kraj moram reć tj. ajde otkrit ću svoju još jednu moguću varijantu koja sad u ovom slučaju čak ide u prilog da je možda baš i sami Hisarlik Troja, ali jedino ako bi Hisarlik bio Troja -onda je moguće da se u međuvremenu do danas u nekoj nepoznatoj godini-razdoblju (ovo bi se tek trebalo utvrditi) dogodila ogromna kataklizma, gdje je prije te kataklizma u biti nije ni bio morski prolaz kroz Dardanele već je upravo iz tadašnjeg ogromnog jezera-današnjeg Crnog mora prema Egejskom moru (današnjem) tekla tad (prije te kataklizme) velika, brza i virovita rijeka koja bi u tom slučaju upravo prolazila zapadno od Troje (današnjeg Hisarlika) gdje se u nju možda iz istoka ili sjeverozap.ulijevao Simois, i zamislimo ovakav okoliš, pa ej mislim da bi se upravo u ovom slučaju sve, a posebice astronomski element zalaska velikih kola potpuno uklapao u poziciju Hisarlika jer bi tad zalazio za kopnom a danas s ovakvim okolišem zalazi iza mora jel tako, i pogotovo bitni elementi koji se ne podudaraju s današnjim okolišem Hisarlika su karakteristike Homerovih rijeka s ovim današnjim, rijekama koje su ustvari više potoci a kamoli rijeke a kamoli onakve kakve su opisane (s virovima, pa ajmo to shvatit s brzacima) u Ilijadi, a tek jegulje, ee jegulje su itekako bitan element jer ih koliko ja znam nikad nije bilo u ovim riječicama oko Hisarlika (ako ih ima nek me se ispravi..?), tako da mislim da će se trebati tu još dobro napraviti ali isključivo multidisciplinarno istraživanje da bi se uopće moglo i blizu dati teorija da je Hisarlik prava Troja. A Neretva i Hercegovina, pa naravno to su po meni, totalni promašaji i tako polovična razmišljanja, pa eej pa kako to da Price nikad nije pričao o tome – kojim se jedino putem može doći do ušča Neretve s brodovima ? to ama baš nikad nije spominjao, a naravno bespogovorno jedino i apsolutno se može doći preko pelješkog kanala, pa eej ako su stvarno ahejske lađe bile toliko nadmene i voljne da sve ove hrvatske južne otoke prođu i pored njih se provuku samo da bi došle do ušća Neretve, e onda je brate čitava Ilijada smiješna, ali naravno da teško da su uopće dolazili do npr. i Mljeta jer bi ih odma ovamo ovi ‘naši’ divlji protoilirski gusari dobro ubarbarili…

  3. Poštovani gospoda od cijeloga svijeta treba da se stavi točka na I više da ne budemo u zabludi da Troja se nalazi blizu morska obala Hisarlik)u Mala Azija (Hisarlik ,Troja niti je Albanija (Dukadi) niti je B. I.iH (Gabela) i tako dalje .Prava Troja se nalazi na sjevorozapadni dio od Makedonija Pored gradić Troja prolazi rijeka Ksant- Crna Svi ovi ljudi koji su mislili da su pronašli Troja, ili pokušavaju da je pronađu Troja,svi su on otišli na pogrešno strana i mjesto da traže prava Troja .Oni su dobro pročitali ep Ilijada ,ali nisu je dobro proučili ,i nisu zaprimjetili da ep Ilijada su ja pisali nekoliko pisaca ,koji su živjeli na svih strana od svijeta Svi ovi napisani arheolozi nisu znali da narod od helenistička grča od 750 -250 godina pred naša era ,izvršili su najveće kolonizacije u svim pravcima svijeta Kipar ,Albania po sjela dužina od Jadranska obala od republika Hrvatska, Italija, Francuska, Španjolska ,i Mala Azija .Hrčki helenistički pisac u 7 -6 stoljeće pred naša era živio u grad Hisarlik ) u Mala azija .on nikad nije znao na koja teritorija se nalazi prava Troja ,prema tome cijie zbibanja što su se dešavala u 12 stoljeće pred naša era kada se vodio rat izmežu Ahejaca i Trojanaca brebacio je u Mala AZIJA , a za pravi grad Troja ga je prestavio svoj grad (Hisarlik )u kom je živi .Ovaj pisac nije htio da prizna za prava istina što su učinili njegovi predci Ahejci .Naime u 12 stoljeće pred naša era Ahejci i njihovi saveznike napravili su najveći genocid na četiri države ; Mizija -Gevgelija ,pejonija-Stobi,Likija Kavadarci ,gradić Troja koji je bio u državi Dardanija koji su se nalazili u drevna Makedonija .Ovaj pisac od Mala Azija da ne bi napisao prava istina on u Ilijadi je napisao da je postojala Trojanska država sa gradovima od Troada Isto tako namjerno je napisao da likija i Mizijai Trakija se nalaze u mala Azija ,ali nije napisao da na teritorija od drevna Makedonija su se nalazile dvije manje države Mizija-Gevgelija ,I likija Kavadarci . Trakijci koji su bile od današnja Bugarska ,oni su im bili savjeznici .Ovaj pisac od Mala Azija poznavao je dva grada Teba Jedan Grad Teba se nalazio u Egipat a drugi grad Teba se nalazio u Grčka Pisac da bi prikrio prava istina napisao da Andromaha žena od princa Hektorabila rođena u Egipedska Teba ,Ali Andromaha bila je rođena u grčka Teba i tako dalje Da bi ljudi htijeli pročitati dalje neka na Google ispišu Stojovski Dragan i ima da se otvori nova sranica od Istarski hr ,Tamo je moje cijelo izlaganje za Troja i se nalazi i moja slika -Tako da sve ove arholozi Schliemann,Dorpfield,Bleger,Korfman, Pernicka, Aslan I Salinas ne znaju za ova velika tajna što skrivaju grci skoro32 stoljeća

  4. Cijenjeni gosp. Stojovski,
    Zahvaljujem Vam na praćenju naše stranice i tekstova. Ipak, ne slažem se s Vama oko Ilijade, Homera, Troje i drugih povijesnih tvrdnja. Za ozbiljne povjesničare, arheologe i filologe nema dvojbe da se Homerovo pisanje, vrijeme i događaji odnose na grčku civilizaciju, naravno u interakciji s Malom Azijom, Tracijom, Egiptom i egejskim otocima. Sva imena i toponimi u Ilijadi su grčkoga (poneki i predgrčkoga) podrijetla. Primjerice: Agamémnōn (snažno vladajući), Astyánax (vladar grada), Diomḗdēs (savjetovan od Zeusa), Héktōr (onaj koji štiti), Menélaos (obuzdavajući ljude), Príamos (prvi, viši), Telémahos, (boreći se daleko) i dr. Na glinenim klinopisnim pločicama Hetitskoga carstva, na području Turske i Sirije (16.-11. st.), spominju se imena Ahhiyawa (moguće Ahejci), Wiluša ([Ƒ]Ilios),Ilij, Taruiša (Troia) i Millawanda (Milet). Na epigrafskim spomenicima Mikenske civilizacije (16.-13. st.), nalazimo na slogovnom starogrčkom jeziku (tzv. Linear B pismo) mjesna homerska imena: to-ro-ja (Trōíā), ka-sa-to (Xánthos), te-qa (Thēbai), ku-pi-ri-jo (Kýprios), ko-ri-to (Kórinthos), za-ku-to (Zákynthos) i druga.
    Poznate su mi dobro prilike u Makedoniji od 12. st. pr. Kr. do pada Makedonije pod rimsku vlast. Ja sam studirao klasičnu filologiju u Skopju i poznajem sve arheologe i povjesničare iz Makedonije (od starih Papazoglu, Mikulčića, Petruševskoga i Ilijevskoga do novih Proeve, Petrove, Lilčića, Buzalkovske i dr.). Znam za pokušaje amaterskih istraživača (Љубен Стојановски, Илиаина и Илиос, Ристо Ивановски, Античка = Етничка Македонија) koji pokušavaju Troju smjestiti u Makedoniju. Naravno, tu su i R. S. Price, K. Vujević, V. Kostić, M. Đurašin, N. Andesilić i dr. koji Troju lociraju od Gabele, Ljubuškoga i Sinja do Boke Kotorske. Sve je to daleko od znanstvene istine i može biti donekle zanimljivo, ali i smiješno.
    Srdačan pozdrav,
    Radoslav Dodig

  5. U zadnje vrijeme citam dosta o Troji , i ratu izmedju sparte i troje. Mislim da je ovo genijalna prica . Iako svi znamo kako je zapoceo trojanski rat, i pitamo se dali je uopce grad Troja uopce postojao, ili je samo legenda ??? Srdacan pozdrav !! Mia.

  6. Poštovana gospođa-ica Mia
    Jako mi je drago da doznate istina Ahejsko Trojanski rat on nije legenda ,niti genijalna priča .Ahejsko Trojanski rat je prava istina koi se desio u 12 stoljeće pred naša era na cijela teritorrija od danjašnja Makedonija Grad Troja je postojao ,ali kako mali gradić ,u Makedonija na sjeverozapadni dijo danas ima jedno selo Kruševica , koi se nalazi na Mariovska teritorija .a najbliži grad je Prilep .Doneposredna blizina od ova selo Kruševica danas ima jedan arheološki lokalitet koji sto posto tvrdim da je bila prvo naselje koi su izgradili Dardan i Bateja a u 12 stoljeće pred naša era postao je Mali gradić Troja .Cijela istina se nalazi upravo na ova mijesto Naime iznad selo Kruševica izdižese visoko planina Selečka .Ima jedno mijesto koje se sove Visoka gdje se nalazi arheološki lokalitet za koji tvrdim da je bio grad Teukrija .U 14-13 stoljeće pred naša ea u grad Teukrija vladao je kralj Teukro ,koi je bio oženjen za Skamandra ,a oni su imal kćer Bateja UTeukrija gdje je vladao Teukro u posjet došao je Dardan ,koi zatim se oženio za Bateja ,kćer od Teukro ,oni zatim ispod planina selečka na jedno brežuljak .Dardan i Bateja izgradili su naselje Kako su prolazili godine naselje se proširivaliDardanovi potomci bili su kraljevi .U 12 stoljeće pred naša era Dardanov potomak bio je kralj Prijam naselje je postao gradić Troja .Ovaj gradić Troja je bio u sastavu od država Dardanija U 12 stoljeće pred naša era na cijela drena Makedonija nalazile su se još tri države Mezija (Gevgelija Radoviš ,Pehčevo Delčevo ),aj edan dijo od države Mezija se protezala u danjašnja Bugarska.Država Pejonia bili su gradovi u Veles, Demirkapija ,Štip,Stob,i Sveti Nikole .Država Likija se nalazila na Kavadarečka teritorija grad Kavadarci,i Kavadarečka kotlina .U 12 stoljeće pred naša era Ove napisane države koji su se nalazile na teritorija od drevna Makedonija Narodi koji su živjelu u tim državama bile su napredne ljudi ,imali su svoje pismo i svoja religija Naime ovi narodi Mižani ,Pajonci ,Likijci,i Dardanci vjerovali su i mololili i klanjali u svojim 12 bogova i boginje koi su obitavili na Planina Ida ,koja danas se zove Kozjak Na ova planina bile su izgradene božji hramovi gdje su živjeli 12 drevni Makedonski bogovi i boginje .Glavni zapovjednik bogova i boginje bio je Zevs koi je bio oženjen zaTija ,a oni su imali sin Makedon. Za najljepša i naj glavna boginja kod drevni makedonski narod ,bila je izabrana boginja Afrodita koja je bila oženjena za Anhizon ,a oni su imali sin Enej Drevni makedonski narodi Mižani Pajonci ,Likijci .i Dardanci ,u 12 stoljeće pred naša era imali su svojeDardansko feničko posmo U 12 stoljeće pred naša era Grčka plemena Ahejci ,Spartanci ,Mirmedonci ,Etoli ,Danjanc,i napali su četiri države koi su se nalazile na cijela teritorija od drevna Makedonija Ahejcima i njihovim sajeznicima 9 godina i godina im i 10 mjeseci imje trebalo da ih osvoje ove tri državeMezija Pajonija Likija ,a 52 dva dana Ahejcima i njihovi savjeznika im je trebalo da osvoje gradić Troja Nakon završetka Ahejsko Trojanski rat grčka plemena,od drevni Makedonski narod oduzeli li su im 12 bogova i boginja bogove i zatim prepisali za sebe Grčka plemena ovih 12 bogova i boginja grci su ih smjestili na planina OlimpStara grčka plemena od drevni makedonski narod su mu odzeli Dardansko feničko pismo ,Da bi stari grci preinačili u Feničko alfabet grčko pismo Za ovakva skrivena istina krivi su Helenistički grčki filozofi pisatelji Kardografi Herodot i Strabon koi su u različitim godinama živjeli u Mala Azija Ovi dva helenistički grčki filozofi ljipo i lukavo su prikrili prava istina Herodot i Strabon ahejsko Trojanski ratod Drevna Makedonska teritorija prebacili su na teritorija od Mala Azijaja na mjesto Hisarlik Herodot i Strabon dobro su poznavali da na mjesto Hisarlik živjeli su judi koji su grčki narodi kolonezirali Mala Azija od 750 -.250 godina pred naša era .Herodot i Strabon izmislili su nepostojeći Homer .Ime Homer nastalo je od grčka rijeć Home Oron što u prevodu znači slijepi putnik Poslije završetka na Ahejsko Trojanski rat preživjeli Ahejac po cijela teritorija od Grčka pjevao je pjesme u Ahejsko Trojanski rat ,Ovaj slijepi putnik odlazio je na slijepo bez da zna taj grad ili naselje Herodot i Strabonsu ta dva koi su napisali Ilijada .Herodot i Strabon izmislili su nepostojeće Helena gdje su napisali da zbog ljepa Helena je odpočeo Ahejsko Trojanski rat Herodot i strabon izmisli li su drvenog Konja ,i da AShejci sa taj drveni konj da su osvoili Troja,a u stvari Enejje najveći krivac za osvajanje Troja .Enej mu je obećao na Agamemnom da u kasno u noć da im otvori skejska vrata od gradićem Troja Draga Mija To je prava istina koi Grci 32 vijeka je Kriju od nas Makedonaca i čitavog svijeta

    • Postovanje
      Puno vam hvala na odgovoru
      Prekrasno ste napisali i opisali sve sto me zanimalo
      Mada gledajuci film Troju i citajuci dosta o Troji, jos nekako mislim da je Helena ipak postojala, mada vi navodite da nije
      Zanima me i Achille veliki grcki ratnik

      Puno pozdrava i veliko hvala
      Mia

  7. Vidim da nije nitko naveo al treba reći da je John Kraft, američki geolog, utvrdio radiokarbonsko datiranjem da je oko 1200. godine prije Krista udaljenost Troje od mora bila nekoliko kilometara manja te da je taloženjem mulja iz rijeka Skamandar i Simois polako nestajao zaljev u kojemu se grad nalazio.

    Na temelju sustavnog ispitivanja tla i radiokarbonskog datiranja fosila, Kraft je uspjelo izraditi karte geoloških promjena koje pokazuju na kojim su mjestima nekad bili zaljevi ili močvare.
    Te su karte zatim usporedili s Homerovim opisima Troje, grčkoga tabora i okolice i utvrdili da ništa od onoga što su otkrili ne opovrgava Homerove opise.

    Realističnost Homerovih opisa mjesta, događaja i topografija pokazuju da Ilijada nije samo legenda nego da se točno poklapa s paleografskim rekonstrukcijama. Kraft tvrdi da onako detaljan i živopisan opis krajolika može složiti samo netko tko mu je svjedočio iz prve ruke i odlično poznaje teren te sasvim sigurno nije bio slijep.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s