PeBa 2016

International archaeological conference Perspectives on Balkan Archaeology

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Zemaljski muzej BiH bio je domaćin međunarodnog znanstveng skupa Perspectives on Balkan Archaeology, The Early Iron Age, Methods and Approaches, koji je održan je 8. / 9. 04. 2016. Prije početka programa sudionike skupa pozdravio je v.d. direktora Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić, prezentirajući ukratko muzejske aktivnosti nakon ponovnog otvaranja. Povodom skupa u dvorani su izloženi reprezentativni artefakti glasinačke kulture iz mzejskog fundusa. Znanstveni skup otvorio je Blagoje Govedarica (DAI, Berlin), koji je ujedno moderirao prvim dijelom programa.

Blagoje Govedarica (Deutsches Archäologisches Institut, Berlin)

Prvi referat izlagao je Aleksandar Jašarević (Regionalni muzej, Doboj) u koautorstvu s Melisom Forić (Centar za balkanološka istraživanja, Sarajevo), predstavljajući nove spoznaje o željeznom dobu u BiH. Autori su prezentirali pregled poslijeratnih istraživanja željeznodobnih lokaliteta , ističući važnost lokaliteta Dvorovi i Ritešić kod Doboja.

Mario Gavranović (Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien) i Ajla Sejfuli (Zavičajni muzej, Travnik) prezentirali su pregled starijeg željeznog doba u središnjoj Bosni s osvrtom na nalazišta i arheološku građu srednjobosanke kulturne grupe. Načelnica Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Andrijana Pravidur u svom izlaganju tematizirala je tipologiju, rasprostranjenost I porijeklo željeznodobnih fibula tipa Zagrađe. Barbara Teßmann iz Berlina u svom izlaganju predstavila je rasprostranjenost i tipološke odlike željeznodobnih fibula s 56 japodskih nalazišta s posebnim osvrtom na dvodijelne lučne fibule iz nekropole Jezerine.

Međunarodni znanstveni skup Perspective on Balkan Archaeology

U dijelu posvećenom kronološkim sustavima, Daria Ložnjak Dizdar (Institut za arheologiju, Zagreb) prezentirala je referat Tradition And Innovation At The Beginning Of The Early Iron Age In The Southern Carpathian Basin, ističući problematiku kronoloških pristupa i odlike južnog karpatskog područja tijekom starijeg željeznog doba. Nadalje, Dragan Božič (Inštitut za arheologijo, Ljubljana) izlagao je o relativnoj kronologiji Dolenjske grupe, predstavljajući povijest istraživanja i značaj novih spoznaja za kronologiju susjednih područja. O kronološkim problemima željeznodobnih kulturnih grupa na području sjeveroistočne Srbije, izlagao je Aleksandar Kapuran (Arheološki institut, Beograd). Nakon završetka prvog dijela skupa, B. Govedarica je rezimirao predstavljene referate s kratkim osvrtom na historijat istraživanja glasinačkog područja.

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Drugi dio skupa moderirala je prof. Carola Metzner-Nebelsick, (Ludwig Maximilian Universität, München), a Adnan Kaljanac (Univerzitet Sarajevo) prezentirao je temu Problem definiranja metodoloških parametara za identificiranje identiteta zajednica željeznog doba na zapadnom Balkanu. Sabine Pabst (Phillip Universität, Marburg) predstavila je rezultate istraživanja o željeznodobnim fibulama zapadnog Balkana.

Carola Metzner-Nebelsick, (Ludwig Maximilian Universität, München)

Na osnovu rasprostranjenosti nalaza željeznodobnog oružja, Vojislav Filipović iz Arheološkog instituta u Beogradu predstavio je zapažanja o kontaktima i komunikacijama između središnjeg Balkana i okolnog područja. Hrvoje Potrebica (Filozofski fakultet, Zagreb) istaknuo je nove spoznaje o povezanosti južne Panonije i sjevernog Balkana, te nove rezultate istraživanja na lokalitetu Kaptol.

Hrvoje Potrebica (Sveučilište u Zagrebu)

Posljednji blok referata posvećen je temama južnog Balkana, tako su Aleksandra Papazovska i Pero Ardjanliev (Muzej na Makedonija, Skopje) prezentirali teme o pogrebnim ritualima željeznog doba na području Makedonije. Daniela Heilmann (Ludwig Maximilian Universität, München) u svom izlaganju predstavila je povezanost dolina Vardara i Bregalnice sa središnjim Balkanom i Termijskim zaljevom tijekom starijeg željeznog doba.

Posljednju prezentaciju predstavio je Marek Verčik ( Deutsches Archäologisches Institut, Istanbul) tematizirajući kontakte izmežu Grčke I Makedonije tijekom arhajskog razdoblja. Nakon završnog dijela skupa slijedila je diskusija. Skup su organizirali Daniela Heilamann, Aleksandar Jašarević, Marek Verčik I Mario Gavranović u suradnji s Arheološkim odjelom Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Unatoč lošem vremenu sudionici skupa su tijekom drugog dana posjetili pod vodstvom B. Govedarice gradinske lokalitete Ilijak i Kadića brdo na glasinačkom području.