Postoje smrti koje prođu gotovo nezamjetno jer okolina ne prepoznaje da je gubitak svake osobe odron kamenčića u mozaiku ljudske povijesti. Takav je bio odlazak s ovoga svijeta Vukosave Atanacković-Salčić, dugogodišnje konzervatorice i više stručne suradnice u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru. Vijest o njezinoj smrti stručna javnost doznala je u nekrologu koji je objavio mag. arheologije Marko Barišić na portalu arheon.org. Iz kraćega životopisa Vukosave Atanacković-Salčić, koji je napisao Đuro Basler u Arheološkom leksikonu BiH (sv. I, 59), doznajemo da je rođena u Beogradu 15.10.1931, gdje je i diplomirala arheologiju na Filozofskom fakultetu 1956. Kratko je radila u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli, a zatim u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, gdje je provela čitav radni vijek kao kustosica, konzervatorica i viša stručna suradnica. Continue reading
Category Archives: Arheologija
Tajne humskih biliga
FIGURA S PODIGNUTOM RUKOM
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici – hercegovački bilizi – pod svojim kamenim velom kriju teško dokučive tajne. Među njima najimpresivnije su predstave s ljudskim figurama, njih blizu dvjesta primjeraka. Većinom su muškarci u stojećem stavu, s oružjem ili bez njega, ali s različitim položajem ruku. Pitanje je: Što predstavljaju figure s podignutom rukom? Nema ih mnogo, kojih trinaest na broj, od čega je najviše stolačkih. A kad smo kod stolačkih biliga, vodeća skupina s pet spomenika na lokalitetu Radimlja, njezin zaštitan znak, ima uklesane muške figure s uzdignutom desnicom. Istraživač Radimlje Alojz Benac smatrao je da su muške figure sa stolačkih biliga pripadnici plemićkih obitelji koji su tu pokopani. Za plastične kolute, koji se nalaze iznad desne ruke, navodi da označavaju vojvodski rang pokojnika, kao što luk i strijela govore o vojničkoj funkciji. Svi likovi s uzdignutom rukom na Radimlji prikazani su u plitkom reljefu, obučeni u isti tip odjeće. Gornji dio ima oblik košulje, stegnute u pojasu, koja seže iznad koljena. Na nogama su uske i dugačke hlače, obuća se ne može razaznati, na prsima su urezane vodoravne crte, a ispod pojasa okomite.
Arheološko iskapanje u Knešpolju
Arheološko iskapanje na lokalitetu Varda u Knešpolju, Široki Brijeg
Počelo je arheološko iskapanje na lokalitetu Varda, u selu Knešpolju, Široki Brijeg, neposredno uz magistralnu cestu Mostar – Široki Brijeg, pod vodstvom mag. arh. Maje Soldo. U “Arheološkom leksikonu BiH 3” u Vardi su registrirana tri lokaliteta: Prapovijesni tumuli (24.374), ostaci rimske nekropole (24.375) i srednjovjekovna nekropola (24.376). Sama nekropola bila je obrasla grmljem i korovom, tako da veći broj stećaka nije bio vidljiv. Continue reading
Ravlića pećina
Ravlića pećina nalazi se visoko iznad vrela rijeke Tihaljine (Trebižata) na periferiji zaseoka Peć (danas u uporabi naziv Peć Mlini) u Drinovcima, općina Grude. Povoljni uvjeti za stanovanje, prirodni potencijali za lov i ribolov, pitka voda i komunikacijske mogućnosti omogućavale su stanovnicima prapovijesnih zajednica dugotrajan boravak u pećini. Otvor Ravlića pećine okrenut je ka jugu, širok je oko 40 m i visok oko 5 m, tako da tijekom dana u unutrašnjost prostora prodire dovoljno sunčeve svjetlosti. Prednji dio pećine je izložen sunčevoj svijetlosti i toplini, tako da je taj suhi dio pećinskog prosotra povoljan za dugotrajniji boravak ljudi. Pećina je bila naseljena od ranog neolitika sve do srednjeg brončanog doba.
Kaciga iz Radišića
Brončana kaciga iz Radišića
Na području Bosne i Hercegovine dosad su evidentirana 24 primjerka brončanih kaciga različitih tipova, koje su izrađene tijekom starijeg željeznog doba, a u uporabi se zadržavaju u dijelu mlađeg željeznog doba. U Hercegovini je nađeno 14 primjeraka brončanih kaciga i veći broj fragmenata, koje potječu s deset različitih nalazišta. Continue reading
Nalazi iz Otoka kod Vitine
Prilikom regulacije toka rijeke Trebižat 1901. godine, u naselju Otok kod Vitine tijekom radova nađeno je više prapovijesnih brončanih predmeta. Skupina nalaza sastojala od velike brončane fibule tipa Golinjevo, dva seta nakita za kosu, 5 tordiranih ogrlica, tri cjevčice i nekoliko komada dugmadi. Continue reading
Gradinsko naselje Guvnine
Gradinsko naselje Guvnine (AL BiH Tom III, 25.162, str. 328) nalazi se na vrlo pristupačnoj uzvisini iznad zaseoka Gagrice u naselju Lokve, općina Čapljina. Brdo na kojem je podignuto gradinsko naselje ima oblik zaravanjenog stošca (313 m/nv), gdje se nalazi plato ovalnog oblika, dimenzija 90 x 60 m. Plato je prilično ravan, uokolo kojeg se širilo gradinsko naselje na blage padine uzvisine omeđene sa tri suhozidna eliptična bedema. Gradinsko naselje ima eliptičan oblik prilagođen zahtjevima terena same uzvisine, tako da ukupna dimenzija naselja iznosi 180 x 125 m. Continue reading
Gradina Gat
Gradinsko naselje Gat
Gatačko polje je dinarsko kraško polje, koje se rasprostire na površini od 61 km² sa najnižom nadmorskom visinom od 850 m. Na istaknutim brdskim uzvisinama uz rubna područja gatačkog polja, nalazi se više gradinskih naselja. Gradinsko naselje Gat nalazi se na istoimenom brdu, koje je smješteno na južnom rubu gatačkog polja, iznad naselja Novi Dulići – Galešine u općini Gacko. Najviši dio gradinskog naselja nalazi se na 1100 m/nv, dok se niži dijelovi naselja rasprostiru na nekoliko nižih brdskih terasa koje su utvrđene suhozidnim bedemima. Relativna visinska razlika od oko 200 m u odnosu na polje, osigurava izvrsnu preglednost okolnog terena i vizualnu komunikaciju sa ostalim gradinskim naseljima. Continue reading
Grobni tumuli u Hercegovini
Najbrojniju grupu prethistorijskih nalazišta u Hercegovini, čine nadgrobni spomenici pod nazivom tumuli, gomile, gromile ili humke. Kameni tumuli zastupljeni su u velikom broju na području cijele Hercegovine i Zadinarja, dok su kameno zemljani tumuli više zastupljeni na području Gornje Hercegovine i Bosne. Grobni tumuli (gomile) podizani su u čast jednog ili više pokojnika, na mjestima povoljnim za njihovu izgradnju i obavljanje pogrebnih rituala. Dimenzije tumula kreću se od nekoliko metara pa do 30 m u promjeru baze, koja može biti kružnog, eliptičnog ili nepravilnog oblika. Nakon odabira povoljnog mjesta za podizanje tumula, gradila se kamena grobna konstrukcija u obliku ciste (škrinje), sa po dvije uzdužne i poprečne strane od kamenih ploča. Prosječna dimenzija kamenih cisti iznosi 100 x 45 cm, unutar kojih su polagani posmrtni ostaci pokojnika u zgrčenom (hocker) položaju. Ponekad se u grobnoj cisti tumula može nalaziti više osoba, a ponekad grobna cista može biti prazna, koja je posvećena osobi određene prethistorijske zajednice čiji posmrtni ostaci nisu nađeni (kenotaf). Continue reading
Arheološka istraživanja u Rapovinama kod Livna
Naselje Rapovine smješteno je 3 km jugozapadno od Livna. Na brijegu iznad naselja Rapovine nalazi se mjesno katoličko groblje (767 m/nv), koje je od ranije poznato u stručnoj literaturi kao potencijalni arheološki lokalitet. Livanjski župnik fra Ante Brešić, našao je 1885. godine arhitrav predromaničke oltarne pregrade s natpisom, koji je bio ugrađen kao spolija jednog groba na groblju u Rapovinama. Arhitravna greda čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a livanjski Franjevački muzej u Gorici posjeduje gipsanu kopiju. Arhitravna greda ukrašena je karakterističnim motivima za predromaničko razdoblje, u donjem frizu grede isklesan je dedikacijski natpis rustičnom kapitalom na latinskom jeziku. Natpis govori o posveti crkve sv. Petru Apostolu ( …FERE DIGNATVS EST AT HONORE(M) BEATI PETRI AP(OSTO)LI P(RO) REMEDIO ANIME SVE…) Iz natpisa se očituje izvorni crkveni titular Sv. Petar, kao i zavjetni dio uklesanog teksta u formulaciji pro remedio anime sve odnosno u prijevodu za spas svoje duše. Continue reading