Vukosava Atanacković-Salčić (1931-2014)

Vukosava1

Postoje smrti koje prođu gotovo nezamjetno jer okolina ne prepoznaje da je gubitak svake osobe odron kamenčića u mozaiku ljudske povijesti. Takav je bio odlazak s ovoga svijeta Vukosave Atanacković-Salčić, dugogodišnje konzervatorice i više stručne suradnice u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru. Vijest o njezinoj smrti stručna javnost doznala je u nekrologu koji je objavio mag. arheologije Marko Barišić na portalu arheon.org. Iz kraćega životopisa Vukosave Atanacković-Salčić, koji je napisao Đuro Basler u Arheološkom leksikonu BiH (sv. I, 59), doznajemo da je rođena u Beogradu 15.10.1931, gdje je i diplomirala arheologiju na Filozofskom fakultetu 1956. Kratko je radila u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli, a zatim u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, gdje je provela čitav radni vijek kao kustosica, konzervatorica i viša stručna suradnica.

U ratnim nedaćama koje su se sručile na Mostar u jesen 1991. i proljeće 1992. boravila je izvjesno vrijeme u Italiji. Pisac ovih redaka susreo ju je zadnji put 2009. na predstavljanju časopisa “Hercegovina” u Mostaru, u kojemu je 30. rujna 2014. završila svoj ovozemaljski život.

Vukosava Atanacković-Salčić radila je na zaštiti i istraživanju mnogih arheoloških lokaliteta na području koje je pokrivao Regionalni zavod u Mostaru, a to znači čitavu Hercegovinu. O tome najbolje govore njezine natuknice u Arheološkom leksikonu, sv. 3, njih četrdesetak, među kojima ističemo: Donji Jasenjani, Mostar; Sutina, Mostar; Gornje Vojno, Mostar; Lipovci, Kočerin; Stećci, Raška Gora; D. Drežnica, Mostar; Vukodol, Mostar; Vitaljina, Ljubuški; Pivnice, Hardomilje; Torine, Hardomilje; Čairi, Stolac; Ljubomir-Ukšići, Trebinje; Pješivac, Stolac; rimsko naselje u Stocu i dr. Bila je pomoćnica dr. Ivi Bojanovskom prigodom arheoloških istraživanja rimskoga kompleksa Gračine, Humac 1977-1980.

V. Atanacković Salčić, Kočerin, 1983

                              V. Atanacković-Salčić, Kočerin, 1983.

Bibliografija V. Atanacković-Salčić od 1964-1985. u Arheološkom leksikonu BiH obaseže 17 radova. Njima možemo pridodati sljedeće: Zaštita antičkog epigrafskog spomenika iz Karlova Hana (Prisoje) kod Duvna, Hercegovina 5, Mostar, 1986, 7-17; Zaštitno arheološko istraživanje srednjovekovne nekropole Stećci u Raškoj Gori kod Mostara, Naše starine 18-19,, Sarajevo, 1989., str. 65-98; Rimski epigrafski spomenik iz Kazanaca kod Gacka, Hercegovina, 7-8, Mostar, 1990, str. 7-13; Nove ranokršćanske crkve na području Mostara, Hercegovina 3 (11), Mostar, 1997., 23-30. Pisala je i za lokalna glasila, pa smo tako pronašli dva njezina priloga: Rimski epigrafski spomenik iz Prisoja, Duvanjski dani kulture, Duvno, 1974, 17. i Antička opekarska peć na Studenim Vrilima u Mesihovini, Duvanjski dani kulture, Duvno, 1979, 25-26. Bila je i suradnicom u više projekata i elaborata, kao u Spomenici kulture i prirode sa područja opštine Ljubuški, Mostar, 1980. Smrću Vukosave Atanacković-Salčić Hercegovina je izgubila vrijednu čuvaricu arheološkoga blaga.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s