RANOKRŠĆANSKA DVOJNA BAZILIKA U GRADCU KOD POSUŠJA

Bazilika na Posuškom Gradcu (foto: Lj. Oreč)

O iznimnom značenju Posuškog Gradca u kasnoantičkom razdoblju svjedoči nam otkrivena ranokršćanska dvojna bazilika, koja se nalazi na lokalitetu Brižak unutar aktivnog katoličkog groblja. Bazilika je otkrivena 1968. god., a istražena je pod vodstvom dr. Pavla Anđelića i Petra Oreča.

Bazilika se sastoji od sjeverne – veće i južne – manje crkve, orijentacija je istok-zapad što je uobičajeno za crkve tog vremena. Prvo je podignuta veća crkva početkom V. st., dok je manja crkva podignuta u samom početku VI. st. Crkve su spaljene istodobno u VI. ili početkom VII. st. Nakon uništenja dvojne crkve u Gradcu ona nije obnavljana, već u ranom srednjem vijeku je kao ruševina postala groblje.

Plan bazilike razlikuje se od ostalih crkava toga razdoblja na području Bosne i Hercegovine i susjednoga dijela Hrvatske. Kao tip dvojne bazilike svojim tlocrtnim rješenjem predstavlja originalan primjer kasnoantičke sakralne građevine.

Tlocrt bazilike u Posuškom Gradcu

Vanjske dimenzije sjeverne crkve su: dužina 17,40 m i širina 11,20 m, a prostorije od kojih se sastoji su: prezbiterij (A), naos (B), narteks (C), krstionica (D) i prostorija (F). Manja crkva je prislonjena uz veću crkvu, a vanjske mjere manje crkve iznose: dužina 13,10 m i širina 4,60 m, a sastoji se od dvije prostorije: prezbiterija (A) i naosa (B).

Ono što odlikuje dvojnu crkvu na Gradcu su upisane apside u četvrtasti zid. Također, još jedna odlika veće crkve je kripta ili grobnica na svod, sagrađena u prezbiteriju i naosu. U zapadnom dijelu kripte sagrađene su stepenice za ulaz u grobnicu, a u istočnom dijelu kripte nalazi se sarkofag od velikih mramornih ploča, od kojih je pet ploča profilirano, a dvije nisu. P. Oreč je bio mišljenja kako postoji mogućnost da su profilirane ploče donesene sa druge građevine, možda sa antičkog hrama koji je bio u blizini otkopane crkve. Kripta je sagrađena od tzv. miljevine i jednog komada (stupac) korčulanskoga mramora, vjerojatno donesena isto sa antičkog hrama. Prilikom pljačkanja grobnice, razbijena je zapadna ploča i razbacane su kosti radi potrage za prilozima. Ipak u istočnom dijelu kamenoga kovčega pronađena je srebrena fibula (kopča) sa željeznim trnom (Sl. 2.). Fibula iz Gradca predstavlja stiliziranu životinju u trku, s rupom na repu, krugovima na nožnim zglobovima i očima, te ugraviranim linijama kod zadnjih i prednjih nogu. Vjerojatno se radi o prikazu srne ili zeca.

Artefakti nađeni u bazilici na P. Grad

Vjerojatno se radi o prikazu srne ili zeca. Slične fibule sa životinjama u trku pronađene su u Italiji, a Joachim Werner pripisuje ih langobardskim radionicama, a datira ih u 6. ili 7. st. Zdenko Vinski fibule iz Trsta i Salone, koje imaju sličnosti sa fibulom iz Gradca, također datira u 6. ili 7. st.[1]

Ipak postoji mogućnost kako je fibula iz Gradca nešto starija, vjerojatno iz 5. ili 6. st., a razlog tome je što kvalitetom izrade nadilazi spomenute fibula iz Italije i Salone, koje po načinu izrade, kao da se pridržavaju starije tradicije.[2]

Fibula iz Gradca, prema P. Oreču, proizvedena je u radionici provincije Dalmacije, a vjerojatno se radi o Saloni ili Naroni, ali ne isključuje mogućnost proizvodnje u samom Gradcu.[3]

Vrijedan nalazak, posebice za hercegovačke prilike, čini i križolika baptismalna piscina u krstionici koja je zbog specifičnosti konzervatorskog zahvata, pokrivena zemljom a njena konzervacija i prezentacija ostavljena za neka druga vremena. Na lokalitetu Brižak pronađene su velike količine pokretnog arheološkog materijala iz različitih vremenskih razdoblja, dok je na prostoru dvojne crkve pronađena znatna količina ulomaka crkvenog kamenog namještaja, ulomaka zemljanih posuda, metalnih predmeta i različitih ulomaka stakla. Od nalaza možemo izdvojiti željezni jezičac (VII. st.) i par starohrvatskih željeznih ostruga (IX. st.). Nalazi glagoljskih slova (iz XII. ili XIII. st.) i slova bosanice u kamenu (iz XIV. ili XV. st.), te pozlaćeni prsten s monogramom IHS (iz XIV. ili XV. st.) svjedoče o pisarskoj i drugim aktivnostima u srednjem vijeku u Gradcu.

Ljubo Oreč, ožujak 2015.

[1] Petar Oreč, “Ranokršćanska dvojna crkva u Gracu kod Posušja“, str. 58-59, 62, 70-71.

[2] Petar Oreč, “Ranokršćanska dvojna crkva u Gracu kod Posušja“, str. 71.

[3] Petar Oreč, “Ranokršćanska dvojna crkva u Gracu kod Posušja“, str. 71.