Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški
Gradina Obzidine, Prolog, Ljubuški
Na krševitoj padini nad poljem Rastok u mjestu Prolog (općina Ljubuški), nalazi se prapovijesna gradina Obzidine. Suhozidni bedemi od grubog amorfnog kamena, zatvaraju gotovo pravilan kružni gradinski prostor površine oko 6000 m2. Gradinski bedemi očuvani su mjestimično do visine 1 metra, a u strukturi razasutih bedema uočavaju se prolazi iz gradinskog prostora.
Nadmorska visina gradine najviša je na južnom dijelu (117 m/nv), a najniža na sjevernom dijelu (109 m/nv) prema polju Rastok. Gradinski prostor prilično je krševit zbog dugotrajnog djelovanja erozije, no unatoč tome kulturni sloj je djelomično očuvan u sjevernom dijelu. Južno nad gradinom Obzidine nalazi se plato, gdje su nađeni ulomci eneoltičkog keramičkog posuđa.
Suhozidni bedem najbolje je očuvan na istočnom i zapadnom dijelu gradine, gdje širina varira od 1,5 do 2 m. Krupnije amorfno kamenje slagano je u vanjsko i unutarnje lice zida, dok je prostor između ispunjen sitnijim kamenjem. Gradinu je dokumentirao R. Dodig u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine pod brojem 25.238. U blizini kružne gradine Obzidine nalazi se još nekoliko gradinskih lokaliteta: Veliki Semij, Mali Semij i Radalj. Gradina Obzidine je jedina gradina kružnog oblika na ljubuškom području, među više od 50 dosad poznatih gradinskih lokaliteta. Oko gradine nalazi se više kamenih tumula i vrtača. Mještani Prologa očistili su ovaj lokalitet kako bi ga zaštitili od daljnijh devastacija, više o toj pohvalnoj akciji možete pročitati ovdje http://ljportal.com/index.php/drustvo/2739-mladi-prolozani-ocistili-obzidinu-kruznu-prapovijesnu-gradinu
Hercegovački arheološki portal 
Cool!
Šteta što se zaboravljaju lokalne legende ili ih se namjerno zataškava, – uskoro ću saznat pravu istinu ako se opet obriše moj komentar!
Meni je moja pokojna baka Mara pričala, da su obzidine nastale tako što su se pastiri i mještani organizirali kako bi pokupili sav razasuti kamen na tom dijelu škrtog pašnjaka. Uzeli su sva uža i konope iz sela, nadovezali jedan na drugi i obilježili kružnicu. Po toj su kružnici nabacivali kamenje i tako očistili desetak duluma površine, koja se iste godine pretvorila u veliki pašnjak. Kažu da se unutar obzidina najlakše čuvala stada, tu su znala i zanoćiti.
Hmm za homerologa, prika ta ti teza unatoč legendi ne pije vode– pašnjak? ma di ti vidiš išta zelenog za pasti unutar ove suhozidne kružnice, a puklo polje ispod na iljade duluma, a ovo ti je na samom uzvišenju, ovo je ilirska ili točnije protoilirska gradnja, vjerojatno obredne funkcije, pogledaj ponovno prvu sliku s ortofota i ostale, dakle kao što vidiš pravilno je do skoro 2 m širine kružno s vanjskim i unutarnjim licem obzidano ovo vjerojatno arheoastronomsko mjesto za obilježavanje i praćenje sunčevog kretanja–a legende o pastirima i mještanima, moj homerolože imam ti ja takvih na X legendi skoro za svaku DRUGU ILIRSKU GRADINU — tako da malo se uputi terensku prapovijesnu arheologiju pa onda uspoređuj legende- pozz