Kamene kugle u Otrić-Seocima

Otrić-Seoci, naselje i središte općine Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, našlo se prije izvjesna vremena u središtu medijske pozornosti. Riječ je o fenomenu kamenih kugla, koje su pronađene prigodom gradnje autoceste A1 na dionici Dusina – Mali Prolog. Prije tridesetak godina na padinama brda Šubira (510m) nekoliko kugla pronašla je mještanka Mladenka Zlojić, ali to je prošlo nezapaženo. Kada su 2010. radnici minirali tunel na izlazu, južno od hercegovačkoga sela Crveni Grm, kamene kugle pojavile su se u većem broju. Među prvima opisao ih je Jure Divić, novinar iz Vrgorca, koji je slučaj nazvao “Vrgoračke kamene kugle”. Nakon medijske prašine i potrage za kamenim loptama Ministarstvo kulture RH proglasilo je kugle zaštićenom prirodnom vrijednošću na temelju Zakona o zaštiti prirode. Općina Pojezerje, na čelu s načelnikom Borom Dominikovićem, izložila ih je u novouređenu Domu kulture o Otrić-Seocima.

Kamene kugle u zbirci u Otrić-Seocima

Da bi podigao turistički imidž mjesta načelnik je u goste pozvao Semira Osmanagića, “istraživača drevnih civilizacija”, kako se voli predstavljati, poznatijega kao tvorca brdske teorije o bosanskim piramidama u okolici Visokoga. Kao stari meštar za public relations i izvanzemaljske maštarije S. Osmanagić, koji je doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu s temom “Civilizacija Maya”, inače bez formalne izobrazbe na polju arheologije ili povijesti, održao je press konferenciju za medije, gdje se našlo nekoliko radijskih izvjestitelja, novinara i fotografa. Continue reading

Advertisements

Rimske krčme i gostionice

Kako bi svijet bio dosadan bez krčme, uzvikne katkad revni ljubitelj čašice. Tako je bilo i u rimsko doba. Svakodnevan život obilježavala su različita svratišta, gostinjci, krčme i taverne. Postoji više riječi u latinskome za objekte toga tipa, među njima najpoznatije su taberna, caupona i popina.
Rimska taverna
Taberna, vjerojatno od *traberna (trabs, trabis, greda), što upućuje na prvotnu daščaru ili brvnaru, odakle je romanska riječ taverna. Bilo ih je uz trgove, u prometnim ulicama i uz putne postaje. O njihovu značaju govore i nazivi na čuvenu itineraru TABULA PEUTINGERIANA: Tres Tabernae, Flacri Taberna, Ad pirum Filumeni, Ad capsum luliani, Ad Dracones, Ad Sorores i dr. Među najčuvenijima je postaja “Tres tabernae” na cesti Via Appia, 18 km od Rima. Continue reading

Čovječja ribica na bilizima?

Nas srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima bilizima (stećcima) postoji čitav niz predstava koje možemo svrstati u “životinjski svijet”. Dosta je zaviriti u knjigu Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965. i vidjeti crteže s prikazima ptica, jelena, konja, pasa, zmija i “fantastičnih” životinja. A ima li čovječje ribice (Proteus anguinus L.) na bilizima, pitanje je sad?
Proteus anguinus
Dr. Jasminko Mulaomerović tvrdi da ima, i to na biligu iz Boljuna kod Stoca. U članku Proteus(i) na stećcima, u: Čovjek i krš, Sarajevo, 2013, 205-209. opisao je primjer biliga s natpisom Bogavca i Taraha Boljunovića, gdje je na bočnoj strani u središnjem dijelu isklesana čovječja ribica. Continue reading

Bung(u)rovine – Burgruine ili ne?

Istražujući trasu rimske ceste Salona-Narona na području Ljubuškoga Ivo Bojanovski u više navrata spomenuo je lokalitet Bungrovine u D. Radišićima, 3,5 km sz. od Ljubuškoga. U jednom članku, objavljenom u zborniku “100 godina Muzeja na Humcu”, pobliže se pozabavio njime. Navodi da se Bungrovine nalaze na lokalitetu Dračevica, u zaseoku Sadine, u Donjim Radišićima, a da njihov naziv potječe od njemačkoga “Burgruine” (ruševine tvrđave). Na njihovu mjestu Bojanovski locira putnu postaju Bigeste. Prema onoj staroj Quandoque bonus dormitat Homerus, harni i marni bilježnik rimskih starina u Hercegovini gospar Ivo pogriješio je. Continue reading

Šijavica ili mura, prastara igra

Stara igra prstima zvana šijavica (šijanje ili mura) poznata je u Dalmaciji i u zapadnom dijelu Hercegovine. Može se igrati u različitim kombinacijama – dva, tri ili više igrača, kao i u parovima i  natjecateljskim skupinama. Naziv šijavica nastao je pučkim Šijavica fotosiiskrivljivanjem broja šest – talijanski sei u šije, jer se taj broj najčešće pojavljuje u izvikivanju kod bacanja prstiju. Naziv mura (u Talijana morra, u Francuza mourre, čak u Arapa mukharaja), nejasan je. Bilo kako bilo, radi se o prastaroj mediteranskoj i antičkoj igri. Susreće se u Egipćana, Grka i Rimljana. U latinskom jeziku zvala se micatio (trzanje, sijevanje), što se tumači izrazom micare digitis, trzati prstima, bacati prste. Posebice je bila omiljena u rimskih vojnika, što su neki objašnjavali njezinom popularnošću u Sinjskoj krajini. Tamo su u prvim stoljećima bila dva rimska vojna tabora – na Gardunu (Trilj kod Sinja) i u Burnumu (kod Kistanja, Knin). Slično se može govoriti o popularnosti šijavice u Ljubuškom i Posušju, jer su i tamo bili rimski vojni objekti (tabor Gračine, Humac i  rimska tvrđava u Posuškom Gracu).

R. D.

Lav u Gabeli, suvenir na Mlečane

Lavovi

Pred ulazom u Gabelu stoji kamena skulptura lava s natpisom “Pax tibi, Marce, evangelista meus” (Mir, tebi Marko, moj evanđelisto). Lav s otvorenim Sv. Pismom bio je simbol nekoć moćne Mletačke Republike. Bez obzira što su Mlečani nakon mirovna sporazuma 1699. u Srijemskim Karlovcima izgubili Gabelu i minirali je, Osmanlije su ostavile lava da i dalje stražari nad gradom. Zub vremena umorio je lava, ali je nakon čišćenja opet zablistao. Stoji i danas, doduše izgubio je dvije šape, a od PAX (mir) ostalo je samo zadnje slovo.                                              R. D.

Rimska noć u Naroni

Augusteum Narona, unutrašnjost muzeja

Augusteum Narona, unutrašnjost muzeja

U petak 26.07.2013. održana je kulturna manifestacija 3. Rimska noć u Naroni, koju je organizirao Arheološki muzej Narona. Manifestacija je privukla priličan broj posjetitelja, koji su imali priliku doživjeti atmosferu antičkih vremena. Program je otpočeo dječijim radionicama, potom je manifestacija svečano otvorena uz pozdravni govor Cara. Nakon otvorenja, prezentirana je prodaja robova, revija nakita i popularne gladijatorske borbe. Izrada staklenog nakita posebno je plijenila pozornost posjetitelja među štandovima antičke tržnice. Continue reading