Rimske krčme i gostionice

Kako bi svijet bio dosadan bez krčme, uzvikne katkad revni ljubitelj čašice. Tako je bilo i u rimsko doba. Svakodnevan život obilježavala su različita svratišta, gostinjci, krčme i taverne. Postoji više riječi u latinskome za objekte toga tipa, među njima najpoznatije su taberna, caupona i popina.
Rimska taverna
Taberna, vjerojatno od *traberna (trabs, trabis, greda), što upućuje na prvotnu daščaru ili brvnaru, odakle je romanska riječ taverna. Bilo ih je uz trgove, u prometnim ulicama i uz putne postaje. O njihovu značaju govore i nazivi na čuvenu itineraru TABULA PEUTINGERIANA: Tres Tabernae, Flacri Taberna, Ad pirum Filumeni, Ad capsum luliani, Ad Dracones, Ad Sorores i dr. Među najčuvenijima je postaja “Tres tabernae” na cesti Via Appia, 18 km od Rima. U Pompejima je otkriveno više taberna, među kojima su neke bili dućani za prodaju vina, pića i jela. Taberna je našla odraza i u arheološkim istraživanjima. Tako je Ardle J. Maq Mahon na Durham University 2000. obranio doktorsku disertaciju The taberna structures of Roman Britain.
Caupona Pompeji
Caupona je prilagođenica iz grčkoga jezika (καπηλεῖον). Označavala je gostionicu, u kojoj su glavni klijenti bili niže platežne moći. Vlasnik je bio caupo. U Pompejima je otkriveno više krčmi toga tipa – Asellinae caupona, caupona Salvii. Neke su bile javni bordeli. Nije rijetkost pronaći na zidovima izborne i političke poruke.
Popina je bila poput današnjih barova, pivnica i zalogajnica. Riječ potječe iz oskičko-umbrijskoga jezika, klasično latinski coquina (coquere, kuhati).
R. Dodig, lipanj 2014.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s