Voda u rimskom taboru na Gračinama?

Rimski vojni kompleks na lokalitetu Gračine, u Humcu kod Ljubuškoga, izgrađen je u 1. st. po. Kr., najvjerojatnije u doba cara Tiberija. Njegova namjena ponajprije je imala strateško-obrambenu ulogu: zaštitu doline rijeke Neretve i područja kolonije Narone. Arheološka iskapanja provedena su od 1977. – 1980., kada je istražen samo jedan dio kompleksa u površini od 2350 četvornih metara. Zidovi su pravljeni od pravilnih kamenih kvadera različite veličine. Povezivani su malterom i vapnom.
Topografija Gračina
Središnji dio kompleksa, čiji su zidovi sačuvani u visini do metar i pol, činilo je devet međusobno povezanih prostorija. To su bile kupelji s vrućom i hladnom vodom. U prvim četirima prostorijama bili su bazeni s vrućom vodom (caldarium), ispod čijih je podova, izgrađenim od maltera, tučene cigle i obložena kockama, strujao topli zrak i zagrijavao ih. Pored njih bile su saune (sudatorium) i bazeni s hladnom vodom (frigidarium). Istočno od kupelji sačuvani su ostaci ložionice (praefurnium), gdje je posluga ložila vatru i zagrijavala sustav. Uz bazene nalazila se svlačionica (apodyterium), šetnica (ambulatorium), polukružni prostor za poslovne sastanke i jedna latrina (zahod). Otpadne vode slijevale su se kamenim kanalima u Trebižat.
4.1.1
Pitanje je kako su Rimljani dovodili vodu u bazene na Gračinama (76 m n/v), ako se zna da je rijeka Trebižat (66 m n/v) na nižoj razini ispod kupališta. Bilo je istraživača koji su smatrali da je voda kanalom dolazila iz vrela u Vitini, odakle se Ljubuški i danas opskrbljuje vodom. Vrelo rijeke Vrioštice u Vitini nalazi se 7,5 km zračne udaljenosti od Gračina. Stoga je realnija pretpostavka da se voda posebnim uređajima izvlačila na veću razinu iz Trebižata. Još je Arhimed razvio sustav podizanja vode, pa je njegova naprava popularno nazvana Arhimedov vijak, čiji je ekvivalent spiralna crpka.
Arhimedov vijak
Vitruvije spominje “in altitudinem aquam educere”, što znači da su se rimski inženjeri bavili tim problemom. U Tiluriju je sačuvan jedan zanimljiv natpis (ILIug 1948; AE 1941, 54; EDCS 10100890; HD 21069): Imp(eratori) Caesari T(ito) Ael(io) Hadriano / Antonino Aug(usto) Pio p(atri) p(atriae) co(n)s(uli) IIII / coh(ors) VIII vol(untariorum) turrem ad aquam / tollendam fecit / Sex(to) Aemilio Equestre leg(ato) Aug(usti) pr(o) pr(aetore) / M(arco) Caec[i]lio Africano praefecto. Dakle, Osma dobrovoljačka kohorta, u doba cara Antonija Pija (147-171), sagradila je turrem ad aquam tollendam (toranj za podizanje vode). Nije isključeno da su se tornjevi za podizanje vode nalazili i na Gračinama.

Radoslav Dodig lipanj 2014.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s