Naše starine XXII

Naše starine, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika, br. XXII, ISSN 0547-3136, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Urednik: Lidija Mićić, Sarajevo 2013, format A4, 213 str., tisak “Dobra knjiga”, Sarajevo.

Naslovnica časopisa Naše starine br. XXII

Naslovnica časopisa Naše starine br. XXII

Prvi broj časopisa Naše starine prezentiran je 1953. godine, kao znanstvena publikacija tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika. U časopisu su objavljivani znanstveni i stručni radovi bosanskohercegovačkih arheologa, povjesničara, arhitekata, restauratora i konzervatora, kao i stručni prilozi o očuvanju i zaštiti kulturnog i prirodnog nasljeđa.

Zahvaljujući izdavačkoj razmjeni Zavoda sa ostalim institucijama u zemlji i svijetu, sadržaj časopisa postao je dostupan široj kulturnoj i znanstvenoj javnosti. Posljednje predratno izdanje časopisa tiskano je 1989. kao dvobroj XVIII / XIX. Iako je časopis koncipiran kao godišnjak, njegovo izlaženje nije bilo redovito. Unatoč tome, Naše starine uz Glasnik Zemaljskog muzeja i Godišnjak CBI predstavljaju nezaobilaznu publikaciju za istraživače bosanskohercegovačkog kulturnog nasljeđa. U poslijeratnom razdoblju Zavod počinje ponovno izdavati Naše starine, gdje su publicirani brojni prilozi o kulturnom, graditeljskom i prirodnom nasljeđu. U međuvremenu Zavod je na svojim službenim internetskim stranicama u elektronskom formatu objavio 10 prvih brojeva časopisa Naše starine. Nadamo se kako će Zavod u budućnosti nastaviti digitalizirati preostale brojeve, obzirom da je većina predratnih brojeva teško dostupna. U ovom prilogu ukratko ćemo se osvrnuti na arheološke radove iz publikacije Naše starine br. XXII. Prvu skupinu čine četiri priloga iz arheologije, potom slijedi 15 priloga o graditeljskom naslijeđu i tri priloga o slikanim dekoracijama. U prvom prilogu Ajla Sejfuli piše o kasnoantičkoj bazilici u Varošluku (Turbe), gdje donosi historijat istraživanja, arhitektonski opis lokaliteta, istraživačko konzervatorske zahvate na lokalitetu, kao i opis pokretne arheološke građe. Autorica donosi evaluaciju zatečenog stanja lokaliteta i ističe potrebu zaštitnih i revizionih iskapanja na samom lokalitetu. Završno u zaključku se ističe arheološki potencijal samog lokaliteta, kao i potencijal antičkih nalazišta travničkog kraja. U prilogu je objavljeno nekoliko lošijih reprodukcija slika iz starije literature (slika 1, 2, 5, 6, 7, 8, 9 i 10) što znatno umanjuje ukupni vizualni dojam publikacije. U drugom prilogu Lidija Fekeža Martinović donosi rezultate zaštitnih arheoloških iskapanja srednjovjekovne nekropole u Tičićima kod Kaknja.    Nakon historijata istraživanja i opisa lokaliteta, autorica donosi podatke o metodi i tijeku arheološkog iskapanja sa osvrtom na opis spomenika i grobnih cjelina. Tijekom zaštitnog istraživanja na trasi autoputa koridora VC, Kakanj – Bilješevo, istražena je površina od 102 m², gdje je nađeno 6 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika ( 5 u obliku sljemenjaka i jedna ploča). Zaključno autorica ističe kako se radi o manjoj obiteljskoj nekropoli, koja je dala nove spoznaje o dosadašnoj spoznaji srednjvojekovnih spomenika u nekadašnjoj župi Trstivnica. Svi spomenici premješteni su nakon istraživanja sa lokaliteta na parkovski prostor Doma kulture u Kaknju. Treći prilog autorice Lejle Nakaš obrađuje natpise na stećcima iz Tičića, koji su opisani u prethodnom prilogu. Autorica donosi analizu natpisa i simbola na dva spomenika. U četvrtom prilogu autorica Maja Soldo piše o mogućem mirilu  na području naselja Gornja Britvica u Širokom Brijegu.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s