Delminij (Δελμίνιον, Delminium, Duvno) najpoznatiji je toponim iz predrimskoga i rimskoga doba u Hercegovini. Riječ je o naselju s tvrđavom koje se smatra glavnim gradom starih Delmata, koji su baš po njemu dobili ime. Arheolozi su suglasni da se ostaci predrimskoga Delminija nalaze na brdu Libu (kota 1023 m) iznad Borčana, u Duvanjskom polju, kojih devet km sz. od Tomislavgrada. Od prvoga stoljeća razvio se rimski Delminij, današnji lokaliteti Crkvina i Karaula u Tomislavgradu. Ukratko, u svim svjetskim enciklopedijama, gomili monografija i stručnih članaka spominje se Delminij. Ali što vrijedi slavna prošlost u sukobu s novovjekim barbarima kada uz njih zveckaju šoldi, bruje bageri i miriše tamjan? Za dobar dio hercegovskih Epimeteja materijalni ostaci Delminija, jal na brdu jal u ravnici, hrpa su neprofitabilna kamenja. Prvo je stradao rimski Delminij. Na mjestu gdje je bio rimski hram i drugi objekti podignuto je groblje Karaula. A onda je na samome rimskome trgu (forumu), koji je istražio krajem 19. st. Carl Patsch, fra Mijo Čuić od 1924. počeo podizati crkvu. I propadoše na oltaru domovine jedini ostaci rimskoga foruma u Hercegovini i Bosni, s otvorenim trgom, vijećnicom, govornicom, uredima i zatvorom, s lijepo isklesanim kamenim kvaderima jer su se našli na krivome mjestu u krivo vrijeme. Završni udarac rimskome Delminiju zadao je u travnju 2011. fra Ante Pranjić, koji je došao na neočekivano destruktivnu ideju da istražene terme (banju) nedaleko od Franjevačkoga samostana Tomislavgrad, zatrpa pijeskom i zemljom. Zar nije zgodnije da se na mjestu antičkih termaizgradi parking, nu, zašto nije asfaltiran da misari i donatori ne hodaju oko crkve glibavih cipela?
Činilo se da će nakon destrukcije rimskoga Delminija domaći i ini predatori poštedjeti predrimski Delminij. Avaj, vrag ni na vrh brda nikad ne drijema. U doba samoupravnoga socijalizma tadašnja RTV Sarajevo sagradi repetitor Lib, baš na prostoru delmatske gradine. Na nju se nadovezala bazna mobilna stanica HT Eroneta. Najnovija pogibelj za zatrpavanjem kulturnih ostataka prošlosti odaziva se na ime BH Telecom. Bosanska mobilna raja iz federalnoga poduzeća želi podići GSM baznu postaju koja bi se našla baš na prostoru gradine, desetak metara dalje od postojeće bazne postaje i repetitora. Takvi objekti, s kontejnerom i antenskim stupom od 32 metra, prosječno potrebuju prostor oko stotinu četvornih metara. Možda bi se metalno plašilo našlo brzo na vrhu Liba da se nije odnekud pojavilo mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, gdje se traži prethodno arheološko istraživanje terena, jer u blizini ima kulturnih spomenika. Zanimljivo je da svi papiri, od Sarajeva do Livna, govore o “BP Kongora”. Sama lokacija nalazi se na prostoru sela Borčani, a vodi se kao k.č. 2564 (5271565 četv. m) K.o. Kongora, posjednik Šumska uprava TG. Ako se zaviri u Arheološki leksikon BiH (br. 23.126), kao i Prostorni plan općine Duvno za period 1986-2000., može se pronaći da je Lib u Borčanima zaštićen spomenik, koji zajedno s akropolom i obližnjim naseljima zahvaća prilično velik dio brda, o čemu govori bogat arheološki materijal, pronađen uglavnom na površini.
Možda će u međuvremenu investitor angažirati arheologa? Možda će se iskopati jedna sonda i reći kako tu nema ništa spomena vrijedno, pa se krenuti s betonom, željezom i plastikom? Zaštitno arheološko istraživanje Liba u Borčanima bilo bi zahtjevno, dugotrajno, a i koštalo bi. Pa i sondiranje, ma koliki se prostor istražio, pokazalo bi da se na Libu u širokom potezu proteže kulturno-povijesni sloj. GSM bazna postaja mogla bi se graditi na Vrlokuku, ali tamo treba dovesti put i struju, što je u konačnici znatno skuplje. Ne bih voljela vjerovati da je stvar već dogovorena, ugovori potpisani, a novci raspoređeni. Vrijeme je zazvoniti na uzbunu svekolike kulturne javnosti. Žele li Duvnjaci da se devastira najpoznatiji povijesni lokalitet, da se zatre svaki ostatak prapovijesnoga Delminija kada nema više rimskoga, te da se nagrdi prostor gdje je možda kralj Tomislav gledao zalazak sunca?
Gaudencija Tolić