M. Jarak, Crkvena arhitektura 7. i 8. st.

Mirja Jarak, Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća: Uvod u studij predromanike, Biblioteka Knjiga Mediterana 74, Književni krug, Split, 2013, 302 str., 145 ilustracija, 4 zemljovida, 24 cm, ISBN 978-953-163-388-8, 190,00 kn.

Jarak naslovnica

Knjiga M. Jarak obrađuje spoznaje o najranijoj srednjovjekovnoj arhitekturi (7. i 8. st.) u Italiji, na Pirenejskome poluotoku, na franačkome području i u Hrvatskoj. Knjiga je podijeljena na poglavlja: 1. Predgovor 2. Uvod 3. Italija 4. Pirenejski poluotok 5. Franačko područje 6. Hrvatska 7. Arhitektura i Liturgija 8. Skulptura 7. i 8. stoljeća. Na kraju slijede izvori, literatura, Summary  i kazala imena i mjesta. Continue reading

Srednjovjekovno oružje iz Bivoljega Brda

Čapljinsko naselje Bivolje Brdo (910 st., 101 ha površine prema Prostornome planu općine Čapljina, Mostar 2012, 16, 19) nalazi se u sjevernom dijelu općine uz lijevu obalu Neretve. U Arheološkom leksikonu BiH 3 (25.110) zabilježen je lokalitet Gradina, na kojemu se nalazi prapovijesna gradina, kasnoantička tvrđava i srednjovjekovno naselje. Na površini vide se ulomci prapovijesne i rimske keramike, maltera i opeke. Marko Vego (Glasnik Zemaljskog muzeja XII, 1957, 267-276) kratko je opisao srednjovjekovno naselje Bivolje Brdo, koje se spominje u 12. i 13. st. (Berdo). Misli da je grad porušen u 14. st. kada se počinje razvijati Počitelj. Nažalost, nikakvih arheoloških istraživanja nije bilo na lokalitetu Gradina, koji je u vojnotopografskoj mapi 1:25.000 upisan kao Brijeg (kota 184m) u zaseoku Strmac, tristotinjak metara zračne linije južno od Neretve.

Image

Mapa Bivoljega Brda

Prigodom posjeta naselju u siječnju 2014. doznali smo da su na Gradini 1967. pronađena dva metalna predmeta, koji mještani nazivaju “srgovi” (tur. motka). Danas se nalaze u privatnome posjedu, pa smo ljubaznošću vlasnika snimili ih i izmjerili. Continue reading

Međunarodni kongres Humac – Ljubuški 2014.

Službeni plakat kongresa "Kulturno povijesna baština općina Ljubuški"

Službeni plakat kongresa “Kulturno povijesna baština općina Ljubuški”

U spomen 130 godina Muzeja na Humcu, Općina Ljubuški i Franjevački samostan sv. Ante organiziraju međunarodni kongres “Kulturno-povijesna baština općine Ljubuški”. Kongres će se održati 21-22.03.2014. godine na Humcu, gdje će sudjelovati znanstvenici i stručnjaci iz područja arheologije i povijesti, koji će prezentirati znanstvene priloge o temama vezanim za područje općine Ljubuški. Continue reading

Gradina na Buturovici iznad Ljubuškoga

Brdo Buturovica (čuje se i Butorovica) proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok iznad Ljubuškoga. Najveći sjeverni dio brda katastarski pripada Mostarskim Vratima, a manji zapadni dio Radišićima. Na njegovim vrhuncima nalaze se tri markantne kote: Stari grad Ljubuški (350m), Gradina Sitomir (395m) i Gradina na Buturovici (bez posebna imena, 397m). Lokaliteti Stari grad Ljubuški, kojega nema u Arheološkom leksikonu BiH i Gradina Sitomir (Arheološki leksikon BiH 3, 25.292), dobrim dijelom poznati su u arheološkoj i povijesnoj literaturi. Continue reading

Nekropola Lučine

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik ukrašen  bordurom s geometrijskim elementima.

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik ukrašen bordurom s geometrijskim elementima.

Na lokalitetu Lučine u Miletini, uz regionalnu cestu R 425 a Međugorje – Zvirovići, nalazi se srednjovjekovna nekropola s 27 biliga (stećaka). Nekropola se rasprostire na više privatnih parcela u posjedu obitelji Ilić, Dragićević i Dugandžić. Continue reading

Goti u Mostaru!?

U časopisu Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru ISTRAŽIVANJA, br. 5, Mostar, 2010. objavljen je članak I. Pašića “Gotizmi grada Mostara i župe Večerić” (17-36). Kako se radi o sveučilišnom časopisu, a pisac je profesor historije staroga vijeka (u međuvremenu postao akademikom made in Novi Pazar), smatramo da se treba ovlaš osvrnuti na navedeni članak, jer pisac u sažetku na početku piše da primjenjuje “historijsku, arheološku, lingvističku i onomastičku metodu” u svojim istraživanjima. Vjerujući u genetička istraživanja kako je 20 posto Bošnjaka gotske krvi, krenuo je pronaći gotske potomke u Mostaru. A kako će mu pomoći arheologija? Continue reading