Srednjovjekovno groblje Boljuni
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac
Posebno mjesto među bosanskohercegovačkim srednjovjekovnim nalazištima zauzima nekropola Boljuni, u naselju Bjelojevići kod Stoca. Na srednjovjekovnom groblju Boljuni zabilježena su 273 nadgrobna spomenika, raspoređena u dvije veće skupine, istočnu i zapadnu. Najbrojniji su sanduci sa 177 spomenika, potom slijedi 78 ploča, 14 sljemenjaka i 4 križa. Continue reading
Humski bilizi pod zaštitom UNESCO-a
Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.
Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom od 10. do 20. 07. 2016. u Istanbulu u Turskoj, Bosna i Hercegovina je upisala, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci –srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Continue reading
Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić
IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954. – 2016.)
Smrt Radoslava Dodiga potresla je mnoge ljude u raznim intelektualnim krugovima u kojima je bio poznat i cijenjen. Iako su svi njegovi prijatelji znali da se već sedmu godinu bori protiv okrutne bolesti današnjeg doba i da mu je tijelo jako iscrpljeno, ipak ih je, zbog vedrine njegovog duha cijelo to vrijeme, sve zatekla njegova smrt. Teško je nabrojati što je Rade sve bio po struci: klasični filolog, arheolog, antički epigrafičar, povjesničar, lingvist, političar, novinar… Ali, povrh svega, Rade je po naravi i karakteru bio utjelovljenje iskre Božje dobrote i visoka moralna vertikala. Continue reading
Josip Horvat, Kralj Tomislav na prijestolju
Na moj članak Historiografsko betoniranje hrvatskog kralja Tomislava ekspresno je u svome internetskom lončiću zazviždao Tomislav Bali s kašom pod naslovom Beton u glavi ili neobičan slučaj Darka Periše. Dok se izričaj betoniranje u mome naslovu odnosi na današnju hrvatsku historiografiju (pa tek onda na T. Balija kao njezinog predstavnika) s kojom nema velikog napretka u proučavanju kralja Tomislava i njegovog doba, u Balijevom se naslovu taj izričaj izravno odnosi na mene. Zbog toga nemam nikakvog razloga odgovarati mu u rukavicama.
International archaeological conference Perspectives on Balkan Archaeology
Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH
Zemaljski muzej BiH bio je domaćin međunarodnog znanstveng skupa Perspectives on Balkan Archaeology, The Early Iron Age, Methods and Approaches, koji je održan je 8. / 9. 04. 2016. Prije početka programa sudionike skupa pozdravio je v.d. direktora Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić, prezentirajući ukratko muzejske aktivnosti nakon ponovnog otvaranja. Povodom skupa u dvorani su izloženi reprezentativni artefakti glasinačke kulture iz mzejskog fundusa. Znanstveni skup otvorio je Blagoje Govedarica (DAI, Berlin), koji je ujedno moderirao prvim dijelom programa.
Brončana figurina iz Sovića, Goranci
Krajem 19. stoljeća u mjestu Sovići (Goranci) nedaleko od Mostara slučajno je nađena mala brončana statua. Iz upisnika Arheološke zbirke Franjevačkog samostana na Humcu doznajemo da je brončanu figurinu poklonio fra Andrija Nuić dana 13.11.1891, a evidentirana je pod rednim brojem 62. Continue reading
Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada
U razdoblju od 01. 10. – 15. 10. 2015. na području općine Ljubuški, realizira se projekt „Rimska i kasnoantička nalazišta uokolo lokaliteta Gračine; Dokumentacija i nedestruktivne metode istraživanja“. Voditelji ovog istraživačkog projekta su mag. arheol. Mirko Rašić i mag. arheol. Tomasz Dziurdzik, a na projektu sudjeluju mag. arheol. Ivo Dragićević. te članovi studentskih istraživačkih organizacija „Studenckie Koło Naukowe Numizmatyki i Archeologii Rzymu Uniwersytetu Warszawskiego“, mag. archeol. Anna Mech, mag. archeol. Paweł Janik i bach. archeol. Michał Pisz. Nositelji projekta su Institut za arheologiju Sveučilišta u Varšavi, odjel za arheologiju Sveučilišta u Mostaru te općina Ljubuški. Continue reading
