In memoriam Tomislav Anđelić (20.03.1937. – 06.03.2018.)
Tomislav Anđelić (1937. -2018.)
U 81. godini života u Mostaru je preminuo ugledni arheolog Tomislav Anđelić. Rođen je 20.03.1937. u Konjicu, gdje je završio osnovnoškolsko i gimanzijsko obrazovanje. Diplomirao je povijest s temom Dijaci u srednjovjekovnoj Bosni i Humu 1964. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Continue reading
Rimska utvrda Kosmaj
Pogled s Kosmaja na Tepačko polje, naselje Žitomislići i kanjon Neretve prema sjeveru.
Arheološko nalazište Kosmaj nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Gornjeg Brotnja, koje uzdužno presijeca administrativna granica između naselja Biletići i Tepčići u općini Čitluk. Continue reading
Srednjovjekovno groblje Visočica (Bakri)
Srednjovjekovno groblje Visočica (Bakri) foto: K. Milićević.
Među brojnim arheološkim nalazištima Brotnja poseban značaj ima srednjovjekovno groblje obitelji Komlinović na lokalitetu Visočica, koje se nalazi na središnjem dijelu Broćanskog polja u Velikom Ograđeniku. Continue reading
Iris Illyrica
Pogled s gradinskog lokaliteta Doljani na dolinu Neretve prema sjeveru
Opisujući obilježja jadranske obale i njenog stanovništa antički pisci su u nekoliko djela zabilježili opise i posebnosti donjeg poriječja Neretve. U 23. i 24. poglavlju Pseudo Skilakova Peripla spominje se rijeka Naron (Neretva): 24. A iza Nesta je rijeka Naron. Ulaz nije uzak. U nju uplovljavaju i trijere i trgovačke lađe do emporija koji se nalazi poviše, a udaljen je od mora 80 stadija. Ovi Iliri su iz plemena Manijaca, izvorni tekst: Continue reading
Prvi broj časopisa Hercegovina objavljen je 1981. u Mostaru. U razdoblju od 1981. do 1990. objavljeno je 8 brojeva, a izdavači predratnih izdanja časopisa Hercegovina bile su sljedeće institucije iz Mostara: Muzej Hercegovine, Arhiv Hercegovine i Regionalni Zavod za zaštitu spomenika i prirode. Continue reading
Srednjovjekovno groblje Potkuk u Gornjoj Bitunji
Srednjovjekovno groblje Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići
Srednjovjekovno groblje Potkuk nalazi se u naselju Gornja Bitunja (Zabrđe), koje danas administrativno pripada općini Berkovići, a prije rata pripadalo je općinskom području Stoca. Nalazište je udaljeno oko 9 km od središta Stoca, odakle je najpovoljniji put prema Gornjoj Bitunji. Continue reading
Srednjovjekovno groblje Boljuni
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac
Posebno mjesto među bosanskohercegovačkim srednjovjekovnim nalazištima zauzima nekropola Boljuni, u naselju Bjelojevići kod Stoca. Na srednjovjekovnom groblju Boljuni zabilježena su 273 nadgrobna spomenika, raspoređena u dvije veće skupine, istočnu i zapadnu. Najbrojniji su sanduci sa 177 spomenika, potom slijedi 78 ploča, 14 sljemenjaka i 4 križa. Continue reading
Humski bilizi pod zaštitom UNESCO-a
Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.
Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom od 10. do 20. 07. 2016. u Istanbulu u Turskoj, Bosna i Hercegovina je upisala, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci –srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Continue reading
Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić
IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954. – 2016.)
Smrt Radoslava Dodiga potresla je mnoge ljude u raznim intelektualnim krugovima u kojima je bio poznat i cijenjen. Iako su svi njegovi prijatelji znali da se već sedmu godinu bori protiv okrutne bolesti današnjeg doba i da mu je tijelo jako iscrpljeno, ipak ih je, zbog vedrine njegovog duha cijelo to vrijeme, sve zatekla njegova smrt. Teško je nabrojati što je Rade sve bio po struci: klasični filolog, arheolog, antički epigrafičar, povjesničar, lingvist, političar, novinar… Ali, povrh svega, Rade je po naravi i karakteru bio utjelovljenje iskre Božje dobrote i visoka moralna vertikala. Continue reading
Josip Horvat, Kralj Tomislav na prijestolju
Na moj članak Historiografsko betoniranje hrvatskog kralja Tomislava ekspresno je u svome internetskom lončiću zazviždao Tomislav Bali s kašom pod naslovom Beton u glavi ili neobičan slučaj Darka Periše. Dok se izričaj betoniranje u mome naslovu odnosi na današnju hrvatsku historiografiju (pa tek onda na T. Balija kao njezinog predstavnika) s kojom nema velikog napretka u proučavanju kralja Tomislava i njegovog doba, u Balijevom se naslovu taj izričaj izravno odnosi na mene. Zbog toga nemam nikakvog razloga odgovarati mu u rukavicama.
