Rimska utvrda Kosmaj
Pogled s Kosmaja na Tepačko polje, naselje Žitomislići i kanjon Neretve prema sjeveru.
Arheološko nalazište Kosmaj nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Gornjeg Brotnja, koje uzdužno presijeca administrativna granica između naselja Biletići i Tepčići u općini Čitluk. Continue reading
Srednjovjekovno groblje Visočica (Bakri)
Srednjovjekovno groblje Visočica (Bakri) foto: K. Milićević.
Među brojnim arheološkim nalazištima Brotnja poseban značaj ima srednjovjekovno groblje obitelji Komlinović na lokalitetu Visočica, koje se nalazi na središnjem dijelu Broćanskog polja u Velikom Ograđeniku. Continue reading
Iris Illyrica
Pogled s gradinskog lokaliteta Doljani na dolinu Neretve prema sjeveru
Opisujući obilježja jadranske obale i njenog stanovništa antički pisci su u nekoliko djela zabilježili opise i posebnosti donjeg poriječja Neretve. U 23. i 24. poglavlju Pseudo Skilakova Peripla spominje se rijeka Naron (Neretva): 24. A iza Nesta je rijeka Naron. Ulaz nije uzak. U nju uplovljavaju i trijere i trgovačke lađe do emporija koji se nalazi poviše, a udaljen je od mora 80 stadija. Ovi Iliri su iz plemena Manijaca, izvorni tekst: Continue reading
Prvi broj časopisa Hercegovina objavljen je 1981. u Mostaru. U razdoblju od 1981. do 1990. objavljeno je 8 brojeva, a izdavači predratnih izdanja časopisa Hercegovina bile su sljedeće institucije iz Mostara: Muzej Hercegovine, Arhiv Hercegovine i Regionalni Zavod za zaštitu spomenika i prirode. Continue reading
Srednjovjekovno groblje Potkuk u Gornjoj Bitunji
Srednjovjekovno groblje Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići
Srednjovjekovno groblje Potkuk nalazi se u naselju Gornja Bitunja (Zabrđe), koje danas administrativno pripada općini Berkovići, a prije rata pripadalo je općinskom području Stoca. Nalazište je udaljeno oko 9 km od središta Stoca, odakle je najpovoljniji put prema Gornjoj Bitunji. Continue reading
Srednjovjekovno groblje Boljuni
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac
Posebno mjesto među bosanskohercegovačkim srednjovjekovnim nalazištima zauzima nekropola Boljuni, u naselju Bjelojevići kod Stoca. Na srednjovjekovnom groblju Boljuni zabilježena su 273 nadgrobna spomenika, raspoređena u dvije veće skupine, istočnu i zapadnu. Najbrojniji su sanduci sa 177 spomenika, potom slijedi 78 ploča, 14 sljemenjaka i 4 križa. Continue reading
Humski bilizi pod zaštitom UNESCO-a
Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.
Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom od 10. do 20. 07. 2016. u Istanbulu u Turskoj, Bosna i Hercegovina je upisala, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci –srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Continue reading
Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić
IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954. – 2016.)
Smrt Radoslava Dodiga potresla je mnoge ljude u raznim intelektualnim krugovima u kojima je bio poznat i cijenjen. Iako su svi njegovi prijatelji znali da se već sedmu godinu bori protiv okrutne bolesti današnjeg doba i da mu je tijelo jako iscrpljeno, ipak ih je, zbog vedrine njegovog duha cijelo to vrijeme, sve zatekla njegova smrt. Teško je nabrojati što je Rade sve bio po struci: klasični filolog, arheolog, antički epigrafičar, povjesničar, lingvist, političar, novinar… Ali, povrh svega, Rade je po naravi i karakteru bio utjelovljenje iskre Božje dobrote i visoka moralna vertikala. Continue reading
Josip Horvat, Kralj Tomislav na prijestolju
Na moj članak Historiografsko betoniranje hrvatskog kralja Tomislava ekspresno je u svome internetskom lončiću zazviždao Tomislav Bali s kašom pod naslovom Beton u glavi ili neobičan slučaj Darka Periše. Dok se izričaj betoniranje u mome naslovu odnosi na današnju hrvatsku historiografiju (pa tek onda na T. Balija kao njezinog predstavnika) s kojom nema velikog napretka u proučavanju kralja Tomislava i njegovog doba, u Balijevom se naslovu taj izričaj izravno odnosi na mene. Zbog toga nemam nikakvog razloga odgovarati mu u rukavicama.
International archaeological conference Perspectives on Balkan Archaeology
Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH
Zemaljski muzej BiH bio je domaćin međunarodnog znanstveng skupa Perspectives on Balkan Archaeology, The Early Iron Age, Methods and Approaches, koji je održan je 8. / 9. 04. 2016. Prije početka programa sudionike skupa pozdravio je v.d. direktora Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić, prezentirajući ukratko muzejske aktivnosti nakon ponovnog otvaranja. Povodom skupa u dvorani su izloženi reprezentativni artefakti glasinačke kulture iz mzejskog fundusa. Znanstveni skup otvorio je Blagoje Govedarica (DAI, Berlin), koji je ujedno moderirao prvim dijelom programa.
