Troja – san i stvarnost

Manfred Korfmann, uz desetu obljetnicu smrti (2005-2015)

        Ove godine navršava se deset godina od smrti Manfreda Korfmanna (1942-2005), njemačkoga povjesničara i arheologa, pasionirana istraživača anatolijskiih starina, posebice Troje. Rođen je 1942. u Kölnu. Studirao je povijest i arheologiju na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni 1962-1970, gdje je počeo znanstvenu karijeru kao istraživač. Potom je radio kao znanstveni savjetnik Njemačkoga arheološkog institutu u Istanbulu. U 1980. postao je privatni predavač na sveučilištu u Frankfurtu, a dvije godine potom profesor prapovijesne i antičke arheologije na Sveučilištu u Tübingenu, gdje je postao ravnateljem Instituta (Institut für Ur- und Frühgeschichte und Archäologie des Mittelalters). Umro je u 63-oj godini života od karcinoma pluća. Istraživači Troje        Ono po čemu je Manfred Korfmann postao poznat na svjetskoj arheološkoj sceni svakako su istraživanja u Turskoj. Turska vlada  1988. dala mu je ekskluzivno pravo za iskapanje na Hisarliku. Continue reading

Bazilika u Docima

Situacija nakon istraživanja i djelomične konzervacije

Bazilika u Docima nakon istraživanja i konzervacije.

U razdoblju od 08.04. do 23.04.2015. održana je  terenska nastava za studente Odjela za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, na lokalitetu Doci u Gornoj Vitini kod Ljubuškoga. U sklopu terenske nastave studenti su pod vodstvom prof. B. Marijanovića i asistenata Odjela za arheologiju obavili revizijska arheološka istraživanja bazilike u Docima, koju je 1956. istraživao Dimitrije Sergejevski (1886-1965). Continue reading

Pećina Vilinka u Rakitnu

POKUSNA ARHEOLOŠKA ISKOPAVANJA U RAKITNU

Pećina Vilinka u Rakitnu (foto Lj. Oreč)

Pećina Vilinka u Rakitnu (foto Lj. Oreč)

U pećini Vilinka na brdu Gradina u Sutini provedena su probna arheološka iskopavanja od 9. 4. do 11. 4. 2015. Na projektu je sudjelovalo sedam arheologa iz BiH i Hrvatske, koji su svojim volonterskim radom omogućili ovo istraživanje. Zahvaljujući ovoj akciji, pećinu Vilinku su posjetili i članovi HGSS Posušje sa ciljem utvrđivanja njezine veličine.

Continue reading

Gradina Obzidine

Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški

Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški

Gradina Obzidine, Prolog, Ljubuški

Na krševitoj padini nad poljem Rastok u mjestu Prolog (općina Ljubuški), nalazi se prapovijesna gradina Obzidine. Suhozidni bedemi od grubog amorfnog kamena, zatvaraju gotovo pravilan kružni gradinski prostor površine oko 6000 m2. Gradinski bedemi očuvani su mjestimično do visine 1 metra, a u strukturi razasutih bedema uočavaju se prolazi iz gradinskog prostora. Continue reading

Vukosava Atanacković-Salčić (1931-2014)

Vukosava1

Postoje smrti koje prođu gotovo nezamjetno jer okolina ne prepoznaje da je gubitak svake osobe odron kamenčića u mozaiku ljudske povijesti. Takav je bio odlazak s ovoga svijeta Vukosave Atanacković-Salčić, dugogodišnje konzervatorice i više stručne suradnice u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru. Vijest o njezinoj smrti stručna javnost doznala je u nekrologu koji je objavio mag. arheologije Marko Barišić na portalu arheon.org. Iz kraćega životopisa Vukosave Atanacković-Salčić, koji je napisao Đuro Basler u Arheološkom leksikonu BiH (sv. I, 59), doznajemo da je rođena u Beogradu 15.10.1931, gdje je i diplomirala arheologiju na Filozofskom fakultetu 1956. Kratko je radila u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli, a zatim u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, gdje je provela čitav radni vijek kao kustosica, konzervatorica i viša stručna suradnica. Continue reading

Šabića pećina

Prva galerija Šabića pećine

Prva galerija Šabića pećine

Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, posuški pravnik Petar Oreč, obavio je više terenskih pregleda izvan područja općine Posušje u potrazi za novim lokalitetima posuške kulture. U sklopu tadašnjih terenskih pregleda, obišao je sve pećine brdskog masiva Butorovice, koji se proteže u pravcu sjeverozapad – jugoistok nad Ljubuškim poljem. Continue reading

Magarac u antici

Kada je čuveni povjesničar i poznavatelj Mediterana Fernand Braudel branio svoju doktorsku radnju “Mediteran i mediteranski svijet u doba Filipa II.”, jedan ocjenjivač toga rada zamjerio je mladom kandidatu što je zanemario ulogu i značenje magarca u mediteranskoj povijesti. Magarcu treba, kao najkorisnijoj i najuniverzalnijoj domaćoj životinji naših predaka, odati dužno štovanje. Preci modernog magarca su nubijska i somalijska podvrsta afričkoga divljeg magarca. Ostaci domaćih magaraca koji datiraju iz četvrtog tisućljeća pr. Kr. pronađeni su u Ma’adi u Donjem Egiptu. Bogati Egipćani imali su u štalama više od tisuću magaraca za razne vrste poljodjelskih poslova. U Grčkoj magarci su korišteni kao idealne životinje za rad na uskim stazama u vinogradima.
Prizor iz staroga Egipta
                                         Prizor iz staroga Egipta

Magarac (equus asinus) inteligentna je životinja. Veterinari kažu kako ima nevjerojatnu memoriju – on može prepoznati područja gdje je boravio, kao i druge magarce s kojima se družio prije 25 godina. Continue reading

Doci 2014.

II. arheološka kampanja Doci 2014.

Kasnoantički kompleks na lokalitetu Šipkova glavica u Docima (foto: Z. Grizelj)

Kasnoantički kompleks na lokalitetu Šipkova glavica u Docima (foto: Z. Grizelj)

U razdoblju od 22.10. do 08.11.2014. proveden je nastavak revizijskih arheoloških iskopavanja započetih prošle godine na lokalitetu Šipkova glavica, u naselju Doci, G. Vitina, općina Ljubuški. Tijekom II. kampanje otkrivene su tri kasnoantičke prostorije, koje su dio većeg kasnoantičkog kompleksa. Continue reading

Muzej u Trebinju

Muzej Hercegovine u Trebinju

Muzej Hercegovine, Trebinje

Muzej Hercegovine, Trebinje

Na hercegovačkom području postoji nekoliko aktivnih muzejskih institucija i arheoloških zbirki. U prijašnjim prilozima objavljivali smo aktivnosti i postave Muzeja u Livnu i Tomislavgradu, kao i arheološku zbirku Sv. Stjepana iz Gorice kod Gruda. U jugoistočnom području Hercegovine djeluje Muzej Hercegovine u Trebinju, koji je osnovala Skupština Općine Trebinje 1952. godine kao Zavičajni muzej. Continue reading

In memoriam Z. Brusić

In memoriam prof. dr. Zdenko Brusić (1938. – 2014.)

In memoriam Z. Brusić

 

Hrvatski arheolog i znanstvenik dr. Zdenko Brusić preminuo je danas u 76. godini života u Zadru. Rođen je 16. rujna 1938. u Šibeniku. Arheologiju je diplomirao 1963. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 1973. s temom Eneolit i rano brončano doba na sjeverozapadnom Balkanu. Doktorsku disertaciju Import helenističke i rimske reljefne keramike u Liburniju obranio je godine 1981., na istom fakultetu. Od 1966. do 1969. radio je kao kustos u arheološkoj zbrici u Ninu, zatim 1969. prelazi u Muzej grada Šibenika. Od 1982. do 1987. vršio je dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zadru, nakon čega do 1998. obavlja dužnost kustosa Prapovijesnog odjela, kada je prešao na Filozofski fakultet u Zadru. Tijekom 1999. izabran je u znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmet Prapovijesna arheologija, a 2004. promaknut je u zvanje redovitog profesora. U razdoblju od 2010. do 2013. predavao je kao gostujući profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru.

Continue reading