Gradina Obzidine

Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški

Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški

Gradina Obzidine, Prolog, Ljubuški

Na krševitoj padini nad poljem Rastok u mjestu Prolog (općina Ljubuški), nalazi se prapovijesna gradina Obzidine. Suhozidni bedemi od grubog amorfnog kamena, zatvaraju gotovo pravilan kružni gradinski prostor površine oko 6000 m2. Gradinski bedemi očuvani su mjestimično do visine 1 metra, a u strukturi razasutih bedema uočavaju se prolazi iz gradinskog prostora. Continue reading

Vukosava Atanacković-Salčić (1931-2014)

Vukosava1

Postoje smrti koje prođu gotovo nezamjetno jer okolina ne prepoznaje da je gubitak svake osobe odron kamenčića u mozaiku ljudske povijesti. Takav je bio odlazak s ovoga svijeta Vukosave Atanacković-Salčić, dugogodišnje konzervatorice i više stručne suradnice u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru. Vijest o njezinoj smrti stručna javnost doznala je u nekrologu koji je objavio mag. arheologije Marko Barišić na portalu arheon.org. Iz kraćega životopisa Vukosave Atanacković-Salčić, koji je napisao Đuro Basler u Arheološkom leksikonu BiH (sv. I, 59), doznajemo da je rođena u Beogradu 15.10.1931, gdje je i diplomirala arheologiju na Filozofskom fakultetu 1956. Kratko je radila u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli, a zatim u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, gdje je provela čitav radni vijek kao kustosica, konzervatorica i viša stručna suradnica. Continue reading

Šabića pećina

Prva galerija Šabića pećine

Prva galerija Šabića pećine

Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, posuški pravnik Petar Oreč, obavio je više terenskih pregleda izvan područja općine Posušje u potrazi za novim lokalitetima posuške kulture. U sklopu tadašnjih terenskih pregleda, obišao je sve pećine brdskog masiva Butorovice, koji se proteže u pravcu sjeverozapad – jugoistok nad Ljubuškim poljem. Continue reading

Magarac u antici

Kada je čuveni povjesničar i poznavatelj Mediterana Fernand Braudel branio svoju doktorsku radnju “Mediteran i mediteranski svijet u doba Filipa II.”, jedan ocjenjivač toga rada zamjerio je mladom kandidatu što je zanemario ulogu i značenje magarca u mediteranskoj povijesti. Magarcu treba, kao najkorisnijoj i najuniverzalnijoj domaćoj životinji naših predaka, odati dužno štovanje. Preci modernog magarca su nubijska i somalijska podvrsta afričkoga divljeg magarca. Ostaci domaćih magaraca koji datiraju iz četvrtog tisućljeća pr. Kr. pronađeni su u Ma’adi u Donjem Egiptu. Bogati Egipćani imali su u štalama više od tisuću magaraca za razne vrste poljodjelskih poslova. U Grčkoj magarci su korišteni kao idealne životinje za rad na uskim stazama u vinogradima.
Prizor iz staroga Egipta
                                         Prizor iz staroga Egipta

Magarac (equus asinus) inteligentna je životinja. Veterinari kažu kako ima nevjerojatnu memoriju – on može prepoznati područja gdje je boravio, kao i druge magarce s kojima se družio prije 25 godina. Continue reading

Doci 2014.

II. arheološka kampanja Doci 2014.

Kasnoantički kompleks na lokalitetu Šipkova glavica u Docima (foto: Z. Grizelj)

Kasnoantički kompleks na lokalitetu Šipkova glavica u Docima (foto: Z. Grizelj)

U razdoblju od 22.10. do 08.11.2014. proveden je nastavak revizijskih arheoloških iskopavanja započetih prošle godine na lokalitetu Šipkova glavica, u naselju Doci, G. Vitina, općina Ljubuški. Tijekom II. kampanje otkrivene su tri kasnoantičke prostorije, koje su dio većeg kasnoantičkog kompleksa. Continue reading

Muzej u Trebinju

Muzej Hercegovine u Trebinju

Muzej Hercegovine, Trebinje

Muzej Hercegovine, Trebinje

Na hercegovačkom području postoji nekoliko aktivnih muzejskih institucija i arheoloških zbirki. U prijašnjim prilozima objavljivali smo aktivnosti i postave Muzeja u Livnu i Tomislavgradu, kao i arheološku zbirku Sv. Stjepana iz Gorice kod Gruda. U jugoistočnom području Hercegovine djeluje Muzej Hercegovine u Trebinju, koji je osnovala Skupština Općine Trebinje 1952. godine kao Zavičajni muzej. Continue reading

In memoriam Z. Brusić

In memoriam prof. dr. Zdenko Brusić (1938. – 2014.)

In memoriam Z. Brusić

 

Hrvatski arheolog i znanstvenik dr. Zdenko Brusić preminuo je danas u 76. godini života u Zadru. Rođen je 16. rujna 1938. u Šibeniku. Arheologiju je diplomirao 1963. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 1973. s temom Eneolit i rano brončano doba na sjeverozapadnom Balkanu. Doktorsku disertaciju Import helenističke i rimske reljefne keramike u Liburniju obranio je godine 1981., na istom fakultetu. Od 1966. do 1969. radio je kao kustos u arheološkoj zbrici u Ninu, zatim 1969. prelazi u Muzej grada Šibenika. Od 1982. do 1987. vršio je dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zadru, nakon čega do 1998. obavlja dužnost kustosa Prapovijesnog odjela, kada je prešao na Filozofski fakultet u Zadru. Tijekom 1999. izabran je u znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmet Prapovijesna arheologija, a 2004. promaknut je u zvanje redovitog profesora. U razdoblju od 2010. do 2013. predavao je kao gostujući profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru.

Continue reading

Scenarij rušenja Delminija?

Lib mapa

Lib mapa

Delminij (Δελμίνιον, Delminium, Duvno) najpoznatiji je toponim iz predrimskoga i rimskoga doba u Hercegovini. Riječ je o naselju s tvrđavom koje se smatra glavnim gradom starih Delmata, koji su baš po njemu dobili ime. Arheolozi su suglasni da se ostaci predrimskoga Delminija nalaze na brdu Libu (kota 1023 m) iznad Borčana, u Duvanjskom polju, kojih devet km sz. od Tomislavgrada. Continue reading

In memoriam I. Marović

In memoriam Ivan Marović

In memoriam Ivan Marović

U srijedu 17. rujna 2014. u 94. godini života preminuo je istaknuti hrvatski arheolog Ivan Marović. Rođen je 1920. godine u mjestu Proložac kraj Imotskog. Nakon završenog studija arheologije i povijesti radio je u Arheološkom muzeju u Splitu do odlaska u mirovinu 1986. godine. Istraživao je arheološka nalazišta oko gornjeg toka rijeke Cetine, na osnovu kojih je otkrio i definirao ranobrončanodobnu Cetinsku kulturu (I. Marović, B. Čović – Cetinska kultura, PJZ IV, Sarajevo, 1983, 191-231). Continue reading

Huremovača, Ljubuški

Arheološko iskapanje na lokalitetu Huremovača u Ljubuškom

Gema od jantara s prikazom Boga Silvana (foto M.Rašić)

Gema od jantara s prikazom Boga Silvana (foto M.Rašić)

Na lokalitetu Huremovača, nedaleko od arheološkog nalazišta Gračine, otkriven je još jedan potencijalni antički arheološki lokalitet na području općine Ljubuški. Tijekom izvođenja zemljanih radova na lokalitetu Huremovača, izvođači radova su uočili veću količinu keramičkih i staklenih fragmenata, nakon čega su radovi obustavljeni. Continue reading