Doci 2014.

II. arheološka kampanja Doci 2014.

Kasnoantički kompleks na lokalitetu Šipkova glavica u Docima (foto: Z. Grizelj)

Kasnoantički kompleks na lokalitetu Šipkova glavica u Docima (foto: Z. Grizelj)

U razdoblju od 22.10. do 08.11.2014. proveden je nastavak revizijskih arheoloških iskopavanja započetih prošle godine na lokalitetu Šipkova glavica, u naselju Doci, G. Vitina, općina Ljubuški. Tijekom II. kampanje otkrivene su tri kasnoantičke prostorije, koje su dio većeg kasnoantičkog kompleksa. Continue reading

Muzej u Trebinju

Muzej Hercegovine u Trebinju

Muzej Hercegovine, Trebinje

Muzej Hercegovine, Trebinje

Na hercegovačkom području postoji nekoliko aktivnih muzejskih institucija i arheoloških zbirki. U prijašnjim prilozima objavljivali smo aktivnosti i postave Muzeja u Livnu i Tomislavgradu, kao i arheološku zbirku Sv. Stjepana iz Gorice kod Gruda. U jugoistočnom području Hercegovine djeluje Muzej Hercegovine u Trebinju, koji je osnovala Skupština Općine Trebinje 1952. godine kao Zavičajni muzej. Continue reading

In memoriam Z. Brusić

In memoriam prof. dr. Zdenko Brusić (1938. – 2014.)

In memoriam Z. Brusić

 

Hrvatski arheolog i znanstvenik dr. Zdenko Brusić preminuo je danas u 76. godini života u Zadru. Rođen je 16. rujna 1938. u Šibeniku. Arheologiju je diplomirao 1963. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 1973. s temom Eneolit i rano brončano doba na sjeverozapadnom Balkanu. Doktorsku disertaciju Import helenističke i rimske reljefne keramike u Liburniju obranio je godine 1981., na istom fakultetu. Od 1966. do 1969. radio je kao kustos u arheološkoj zbrici u Ninu, zatim 1969. prelazi u Muzej grada Šibenika. Od 1982. do 1987. vršio je dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zadru, nakon čega do 1998. obavlja dužnost kustosa Prapovijesnog odjela, kada je prešao na Filozofski fakultet u Zadru. Tijekom 1999. izabran je u znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmet Prapovijesna arheologija, a 2004. promaknut je u zvanje redovitog profesora. U razdoblju od 2010. do 2013. predavao je kao gostujući profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru.

Continue reading

Scenarij rušenja Delminija?

Lib mapa

Lib mapa

Delminij (Δελμίνιον, Delminium, Duvno) najpoznatiji je toponim iz predrimskoga i rimskoga doba u Hercegovini. Riječ je o naselju s tvrđavom koje se smatra glavnim gradom starih Delmata, koji su baš po njemu dobili ime. Arheolozi su suglasni da se ostaci predrimskoga Delminija nalaze na brdu Libu (kota 1023 m) iznad Borčana, u Duvanjskom polju, kojih devet km sz. od Tomislavgrada. Continue reading

In memoriam I. Marović

In memoriam Ivan Marović

In memoriam Ivan Marović

U srijedu 17. rujna 2014. u 94. godini života preminuo je istaknuti hrvatski arheolog Ivan Marović. Rođen je 1920. godine u mjestu Proložac kraj Imotskog. Nakon završenog studija arheologije i povijesti radio je u Arheološkom muzeju u Splitu do odlaska u mirovinu 1986. godine. Istraživao je arheološka nalazišta oko gornjeg toka rijeke Cetine, na osnovu kojih je otkrio i definirao ranobrončanodobnu Cetinsku kulturu (I. Marović, B. Čović – Cetinska kultura, PJZ IV, Sarajevo, 1983, 191-231). Continue reading

Naše starine XXII

Naše starine, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika, br. XXII, ISSN 0547-3136, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Urednik: Lidija Mićić, Sarajevo 2013, format A4, 213 str., tisak “Dobra knjiga”, Sarajevo.

Naslovnica časopisa Naše starine br. XXII

Naslovnica časopisa Naše starine br. XXII

Prvi broj časopisa Naše starine prezentiran je 1953. godine, kao znanstvena publikacija tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika. U časopisu su objavljivani znanstveni i stručni radovi bosanskohercegovačkih arheologa, povjesničara, arhitekata, restauratora i konzervatora, kao i stručni prilozi o očuvanju i zaštiti kulturnog i prirodnog nasljeđa. Continue reading

Huremovača, Ljubuški

Arheološko iskapanje na lokalitetu Huremovača u Ljubuškom

Gema od jantara s prikazom Boga Silvana (foto M.Rašić)

Gema od jantara s prikazom Boga Silvana (foto M.Rašić)

Na lokalitetu Huremovača, nedaleko od arheološkog nalazišta Gračine, otkriven je još jedan potencijalni antički arheološki lokalitet na području općine Ljubuški. Tijekom izvođenja zemljanih radova na lokalitetu Huremovača, izvođači radova su uočili veću količinu keramičkih i staklenih fragmenata, nakon čega su radovi obustavljeni. Continue reading

Arheološko iskapanje u Knešpolju

Arheološko iskapanje na lokalitetu Varda u Knešpolju, Široki Brijeg

Varda

 

Počelo je arheološko iskapanje na lokalitetu Varda, u selu Knešpolju, Široki Brijeg, neposredno uz magistralnu cestu Mostar – Široki Brijeg, pod vodstvom mag. arh. Maje Soldo. U “Arheološkom leksikonu BiH 3” u Vardi su registrirana tri lokaliteta: Prapovijesni tumuli (24.374), ostaci rimske nekropole (24.375) i srednjovjekovna nekropola (24.376). Sama nekropola bila je obrasla grmljem i korovom, tako da veći broj stećaka nije bio vidljiv. Continue reading

Diadora Vol. 26/27

Naslovnica glasila Arheološkog muzeja u Zadru, Zadar 2012/2013.

Naslovnica glasila Arheološkog muzeja u Zadru, Zadar 2012/2013.

DIADORA Vol. 26/27, Glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, BATOVIĆEV ZBORNIK, Zbornik radova posvećenih 85. obljetnici života i 60. obljetnici rada u struci Šime Batovića, ur. S. Gluščević, Arheološki muzej Zadar, Zadar 2012/2013., UDK: 902/904, ISSN: 0417-4046, str. 652., 300 kn

Početkom veljače 2014. predstavljen je dvobroj znanstvenog časopisa Diadora koji je posvećen Šimi Batoviću arheologu, muzealcu, sveučilišnom profesoru i dugogodišnjem uredniku časopisa Diadora. povodom njegove 85. obljetnice života i 60. obljetnice znanstvenog rada. Batovićev zbornik sadržava 29 radova, od čega je 14 radova posvećeno temama iz prapovijesne arheologije, Continue reading

Kongres Humac 2014.

Raspored aktivnosti i predavanja na skupu posvećenom kulturno povijesnoj baštini općine Ljubuški

Raspored aktivnosti i predavanja na skupu posvećenom kulturno povijesnoj baštini općine Ljubuški

Najavljujemo znanstveni skup u spomen 130 godina Muzeja na Humcu, koji organiziraju Općina Ljubuški i Franjevački samostan sv. Ante pod nazivom “Kulturno-povijesna baština općine Ljubuški”. Continue reading