Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini

Premda nemamo izravnih pisanih podataka o vinogradarstvu na području provincije Dalmacije, u čijem se sklopu nalazila i Hercegovina, o njegovu razvoju možemo djelomice saznati na temelju arheoloških ostataka. Među njima zanimljivi su pronalasci tijesaka (preša, turnjača, torkulara) za grožđe. U Hercegovini najpoznatiji je nalaz tijeska u Mogorjelu, koji je opisao i rekonstruirao sedamdesetih godina dr. Ivo Bojanovski. Pripada je starijem tipu tijeska koji je opisao Katon u 2. st. pr. Kr. Radili su na principu poluge pokretane mehaničkim putem. Na kamenim stožerima, zvanim stipites, uglavljivalo se vitlo (sucula), a iznad njega duga drvena greda (prelum), na čijem je kraju bio učvršćen ovalni drveni klip (orbis olearius). Klip je okretanjem vitla pritiskao grožđe u pletenom košu, koji je bio postavljen na kružnu kamenu ploču (area), sa žlijebom u obliku kružnice (canalis rotunda). Prikupljeni mošt grabio bi se i ulijevao u pitose, amfore i mlade kozje mješine i otpremao u posebne prostorije za vrenje (fermentaciju).

01. Torkular iz Mogorjela (Bojanovski)

Rimski torkular u Mogorjelu (prema I. Bojanovskom)

 

Continue reading

Natpis iz P.Graca

Natpis iz Posuškoga Graca kod Posušja

Rimski natpis iz Posuškoga Graca

Rimski natpis iz Posuškoga Graca

Rimski natpis iz Posuškoga Graca nađen je 1980. na lokalitetu Liske, gdje ga je iskopao obrađujući zemljište Ante Begić. Posuški Gradac poznat je kao potencijalni arheološki lokalitet iz razdoblja prvih terenskih istraživanja u Hercegovini, gdje je nađeno više  primjeraka prapovijesnih i antičkih nalaza. Continue reading

Natpis Kvinta Pisentija Severina, CIL III, 8485

U Arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana Humac-Ljubuški nalazi se spomenik Kvinta Pisentija Severina, centuriona XI. legije. Natpis je objavljen u svim izdanjima Corpus inscriptionum Latinarum (CIL III, 1789 = CIL III, 6363 = CIL III, 8485), u L’Année épigraphique (AE 1999, 1221), te u digitalnim bazama podataka Epigraphik-Datenbank Clauss/Slaby (EDCS 26600661) i Epigraphic Database Heidelberg (EDH 50265). Ipak, postoje dvojbe oko čitanja i datiranja natpisa, koji je zadobio i naknadne klesarske intervencije, pa je potrebno iznijeti najnovije rezultate istraživanja.

Quintus Pisenius, tekst

Čitanje gentilicija PISENIIUS zadaje poteškoće. Heidelberška baza podataka ima Pliseni{i}us, a baza Clauss/Slaby  Piseni{i}us. A. Škegro (Inscriptiones Latinae et Graecae Bosniae et Hercegovinae, Opuscula Archaeologica 21, 1997, 86)  opredjeljuje se za Pliseni{i}us, s restitucijom u drugom retku  [ex] leg(ione) XI Cl(audiae) [p(ie] f(idelis)]. Continue reading

Spomenik Betulona, vojnika III. Alpske kohorte

U lapidariju Arheološke zbirke Franjevačkoga samostana Humac kod Ljubuškoga nalazi se nadgrobni spomenika vojnika III. Alpske kohorte Betulona koji je dobro poznat u arheološkoj literaturi.

Image

Riječ je o vojničkoj nadgrobnoj steli visine 1,84m, širine 0,61m i debljine 0,24m, koja se sastoji od zabata i arhitrava, edikule s natpisom i podnožja s ostacima usadnika. Krajeve trokutna zabata rese dva akroterija s trima laticama palmete, ispod kojih su reljefi rozeta. Središnji akroterij na vrhu zabata u obliku pinije otučen je u gornjem dijelu. Continue reading

Natpis iz Tasovčića

Natpis iz Tasovčića, smješten u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Natpis iz Tasovčića, smješten u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Najstariji latinski epigrafski natpis u Bosni i Hercegovini nađen je na lokalitetu Nerezi, u mjestu Tasovčići blizu Čapljine. Kameni natpis nađen je krajem 19. stoljeća, prilikom kultivacije zemljišta na mikrolokaciji Crkvine (Nerezi), gdje su mještani kontinuirano pronalazili numizmatičku građu, ostatke antičkog građevinskog materijala, ulomke mozaika, hipokausta i amfora. Continue reading

Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini

Kao što je poznato, Grci su s osnivanjem kolonija na istočnoj jadranskoj obali donijeli i kulturu vinove loze. Ipak, značajna proizvodnja vina razvila se istom nakon rimskih osvajanja. Premda nemamo izravnih pisanih podataka o vinogradarstvu na području provincije Dalmacije, o njegovu razvoju možemo djelomice saznati na temelju arheoloških ostataka. Među njima zanimljivi su pronalasci tijesaka (preša, turnjača) za grožđe. U Hrvatskom primorju istraženi su i opisani tijesci – zvani često torkulari (od latinskoga torqueo, uvijati, vrtiti), u Solinu (Kapljuč, Manastirine, Forum), na Hvaru (Kupinovik), Ugljanu (Muline) i drugdje.

                                      Torkular u Mogorjelu

      Što se tiče Hercegovine najpoznatiji je nalaz tijeska u Mogorjelu, koji je opisao i rekonstruirao sedamdesetih godina dr. Ivo Bojanovski. Continue reading

Rimski kompleks Gračine

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Antički lokalitet Gračine nalazi se na ravnom platou iznad lijeve obale Trebižata, na području naselja Humac, 2 km jugozapadno od Ljubuškog. Nadmorska visina platoa iznosi oko 75 m, otprilike 10 m više od vodotoka rijeke Trebižat. Područje lokaliteta Gračine rasprostire se na 4 hektara, koje je podijeljeno na preko 50 privatnih parcela, većina u posjedu obitelji Rupčića i Bubala iz susjednog naselja Hardomilje. Hercegovački šematizam fra Petra Bakule iz 1867. navodi Gradčine na Humcu, gdje su vidljivi zidovi antičkih zgrada sa obilnim ostacima obrađenog kamena, opeke i crijepa, te ostaci rimskog mosta i ceste sa miljokazima. Continue reading