Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini

Kao što je poznato, Grci su s osnivanjem kolonija na istočnoj jadranskoj obali donijeli i kulturu vinove loze. Ipak, značajna proizvodnja vina razvila se istom nakon rimskih osvajanja. Premda nemamo izravnih pisanih podataka o vinogradarstvu na području provincije Dalmacije, o njegovu razvoju možemo djelomice saznati na temelju arheoloških ostataka. Među njima zanimljivi su pronalasci tijesaka (preša, turnjača) za grožđe. U Hrvatskom primorju istraženi su i opisani tijesci – zvani često torkulari (od latinskoga torqueo, uvijati, vrtiti), u Solinu (Kapljuč, Manastirine, Forum), na Hvaru (Kupinovik), Ugljanu (Muline) i drugdje.

                                      Torkular u Mogorjelu

      Što se tiče Hercegovine najpoznatiji je nalaz tijeska u Mogorjelu, koji je opisao i rekonstruirao sedamdesetih godina dr. Ivo Bojanovski. Continue reading

Arthur M. Eckstein, Rome Enters the Greek East

Arthur M. Eckstein, Rome Enters the Greek East: From Anarchy to Hierarchy in the Hellenistic Mediterranean, 230-170 BC., Oxford-Chichester, 2012.  str. 439., ISBN 9781118255360.  $44.95 (pb).

Image

Profesor na Odsjeku za povijest Maryland University u SAD Arthur M. Eckstein specijalist je za helenističko razdoblje i doba rimske Republike, o čemu je objavio četiri knjige i veći broj znanstvenih članaka. Najnovija njegova knjiga Rome enters the Greek East: From Anarchy to Hierarchy in the Hellenistic Mediterranean, 230-170 BC. prikaz je rimske ekspanzije na istočni dio Mediterana – Grčku, Makedoniju i Ilirik. Continue reading

Novac Daorsa

Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler pronašao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler našao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Tijekom arheoloških istraživanja 1956. Đuro Basler je našao prvi primjerak daorskog novca  na Gradini u Ošanjićima kod Stoca. Dotad su bila poznata samo 4 primjerka njihova novca, smještena u različitim europskim numizmatičkim zbirkama, bez poznatog mjesta nalazišta. Prvi primjerci daorskog novca evidentirani su 1779. u bečkoj carskoj zbirci. U razdoblju između 1967. do 1972. arheolog Zdravko Marić vodio je istraživanja na Gradini u Ošanjićima. Continue reading

Zlatnici Romana III. Argira u Ljubuškom

ZLATNICI ROMANA III. ARGIRA U LJUBUŠKOM

1. Bizantski solidi  iz Klobuka, Marović, 2006

1. Bizantski solidi iz Klobuka, Marović 2006.

Novac bizantskoga cara Romana III. Argira, koji je vladao nepunih šest godina (12.11.1028.-11.4.1034.), i dalje je enigma za numizmatičare. Nikola Jakšić (Solidus romanatus na istočnoj jadranskoj obali, Starohrvatska prosvjeta 12, Split, 1982, 173-184) analizirao je bizantske zlatnike na širem prostoru istočnoga Jadrana i utvrdio da su upravo zlatnici Romana III. Argira znatno brojniji od novca drugih bizantskih careva iz 10. i 11. st. Prema njegovoj evidenciji iz dvaju splitskih i jednoga zagrebačkog arheološkog muzeja pronađeno je 85 primjeraka pojedinačnih solida Romana III., a samo 12 primjeraka šestorice drugih bizantskih careva.

Continue reading

Istraživanja u Docima

Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja

Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja

Arheološka istraživanja u Docima, Gornja Vitina, Ljubuški

Tijekom studenog 2013. otpočele su pripreme i izvođenje sustavnog terenskog iskopavanja na lokalitetu Šipkova glavica, u zaseoku Doci, koji pripada naselju Gornja Vitina, općina Ljubuški. Lokalitet Šipkova glavica u Docima poznat je u stručnoj literaturi kao potencijalni kasnoantički lokalitet, zahvaljujući iskopavanjima Ćire Truhelke iz 1893. (GZM, Knjiga IV., Sarajevo 1893. str. 676-677). Na pomenutom mjestu pronađena je monumentalna stela M. Antonija Maksima, signifera XI. legije Claudia pia fidelis, potom starokršćanska crkva, koju  je Truhelka interpretirao kao mogući ortatorij (AL BiH Tom III, 25.54, str. 322). Continue reading

Gradinsko naselje Guvnine

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Gradinsko naselje Guvnine (AL BiH Tom III, 25.162, str. 328) nalazi se na vrlo pristupačnoj uzvisini iznad zaseoka Gagrice u naselju Lokve, općina Čapljina. Brdo na kojem je podignuto gradinsko naselje ima oblik zaravanjenog stošca (313 m/nv), gdje se nalazi plato ovalnog oblika, dimenzija 90 x 60 m. Plato je prilično ravan, uokolo kojeg se širilo gradinsko naselje na blage padine uzvisine omeđene sa tri suhozidna eliptična bedema. Gradinsko naselje ima eliptičan oblik prilagođen zahtjevima terena same uzvisine,  tako da ukupna dimenzija naselja iznosi 180 x 125 m. Continue reading

50. obljetnica CBI

50. obljetnica CBI, Sarajevo

50. obljetnica CBI, Sarajevo

50 godina Centra za balkanološka ispitivanja

U povodu 50. godišnjice Centra za balkanološka ispitivanja, održan je dvodnevni (24. – 25.10.2013) međunarodni znanstveni skup “Balkanologija danas” u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) u Sarajevu. Na skupu su prezentirani radovi znanstvenika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Austrije, Njemačke, Francuske, Turske, Velike Britanije i SAD-a. Radovi će biti objavljeni u 42. broju Godišnjaka Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH    za 2013. godinu. Od osnutka institucije CBI 1963. primarni cilj bio je multidisciplinarno istraživanje balkanskog područja od prapovijesti do mlađih povijesnih razdoblja. U 50 godina postojanja publiciran je 41 broj Godišnjaka CBI, po 14 djela i posebnih izdanja, gdje su objavljivani radovi istaknutih znanstvenika iz zemlje i inozemstva.

 

Zemaljski muzej 2012. – 2013.

Simbolično zakovana vrata Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Simbolično zakovana vrata Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Zemaljski muzej 2012.-2013.

Prošli tjedan, točnije 04.10.2013. navršilo se godinu dana od zatvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Zemaljski muzej je jedna od najstarijih muzejskih i znanstvenih institucija u BiH, čija znanstveno istraživačka djelatnost otpočinje od samog osnutka. Od 1889. počinje izlaziti najstarije znanstveno glasilo u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja, u kojem se publiciraju radovi brojnih istraživača iz područja arheologije, povijesti, etnologije i prirodnih znanosti. Zahvaljujući intezivnom terenskom radu stručnjaka Zemaljskog muzeja, kulturna baština BiH kontinuirano je sakupljana i prezentirana kulturnoj i znanstvenoj javnosti. Continue reading

Rimski kompleks Gračine

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Antički lokalitet Gračine nalazi se na ravnom platou iznad lijeve obale Trebižata, na području naselja Humac, 2 km jugozapadno od Ljubuškog. Nadmorska visina platoa iznosi oko 75 m, otprilike 10 m više od vodotoka rijeke Trebižat. Područje lokaliteta Gračine rasprostire se na 4 hektara, koje je podijeljeno na preko 50 privatnih parcela, većina u posjedu obitelji Rupčića i Bubala iz susjednog naselja Hardomilje. Hercegovački šematizam fra Petra Bakule iz 1867. navodi Gradčine na Humcu, gdje su vidljivi zidovi antičkih zgrada sa obilnim ostacima obrađenog kamena, opeke i crijepa, te ostaci rimskog mosta i ceste sa miljokazima. Continue reading

Gradina Gat

Pogled s gradine Gat prema Kazancima

Pogled s gradine Gat prema Kazancima

Gradinsko naselje Gat

Gatačko polje je dinarsko kraško polje, koje se rasprostire na površini od 61 km² sa najnižom nadmorskom visinom od 850 m. Na istaknutim brdskim uzvisinama uz rubna područja gatačkog polja, nalazi se više gradinskih naselja. Gradinsko naselje Gat nalazi se na istoimenom brdu, koje je smješteno na južnom rubu gatačkog polja, iznad naselja Novi Dulići – Galešine u općini Gacko. Najviši dio gradinskog naselja nalazi se na 1100 m/nv, dok se niži dijelovi naselja rasprostiru na nekoliko nižih brdskih terasa koje su utvrđene suhozidnim bedemima. Relativna visinska razlika od oko 200 m u odnosu na polje, osigurava izvrsnu preglednost okolnog terena i vizualnu komunikaciju sa ostalim gradinskim naseljima. Continue reading