Lib mapa
Delminij (Δελμίνιον, Delminium, Duvno) najpoznatiji je toponim iz predrimskoga i rimskoga doba u Hercegovini. Riječ je o naselju s tvrđavom koje se smatra glavnim gradom starih Delmata, koji su baš po njemu dobili ime. Arheolozi su suglasni da se ostaci predrimskoga Delminija nalaze na brdu Libu (kota 1023 m) iznad Borčana, u Duvanjskom polju, kojih devet km sz. od Tomislavgrada. Continue reading
In memoriam Ivan Marović
U srijedu 17. rujna 2014. u 94. godini života preminuo je istaknuti hrvatski arheolog Ivan Marović. Rođen je 1920. godine u mjestu Proložac kraj Imotskog. Nakon završenog studija arheologije i povijesti radio je u Arheološkom muzeju u Splitu do odlaska u mirovinu 1986. godine. Istraživao je arheološka nalazišta oko gornjeg toka rijeke Cetine, na osnovu kojih je otkrio i definirao ranobrončanodobnu Cetinsku kulturu (I. Marović, B. Čović – Cetinska kultura, PJZ IV, Sarajevo, 1983, 191-231). Continue reading
Arheološko iskapanje na lokalitetu Huremovača u Ljubuškom
Gema od jantara s prikazom Boga Silvana (foto M.Rašić)
Na lokalitetu Huremovača, nedaleko od arheološkog nalazišta Gračine, otkriven je još jedan potencijalni antički arheološki lokalitet na području općine Ljubuški. Tijekom izvođenja zemljanih radova na lokalitetu Huremovača, izvođači radova su uočili veću količinu keramičkih i staklenih fragmenata, nakon čega su radovi obustavljeni. Continue reading
Arheološko iskapanje na lokalitetu Varda u Knešpolju, Široki Brijeg
Počelo je arheološko iskapanje na lokalitetu Varda, u selu Knešpolju, Široki Brijeg, neposredno uz magistralnu cestu Mostar – Široki Brijeg, pod vodstvom mag. arh. Maje Soldo. U “Arheološkom leksikonu BiH 3” u Vardi su registrirana tri lokaliteta: Prapovijesni tumuli (24.374), ostaci rimske nekropole (24.375) i srednjovjekovna nekropola (24.376). Sama nekropola bila je obrasla grmljem i korovom, tako da veći broj stećaka nije bio vidljiv. Continue reading
Raspored aktivnosti i predavanja na skupu posvećenom kulturno povijesnoj baštini općine Ljubuški
Najavljujemo znanstveni skup u spomen 130 godina Muzeja na Humcu, koji organiziraju Općina Ljubuški i Franjevački samostan sv. Ante pod nazivom “Kulturno-povijesna baština općine Ljubuški”. Continue reading
Franjevački muzej i galerija Gorica Livno
Franjevački muzej i galerija u Gorici, Livno
Franjevački muzej i galerija Gorica Livno službeno je utemeljen 1995. godine ugovorom između Franjevačkoga samostana na Gorici i Općinskoga vijeća Livno. Početci arheološke zbirke sežu od 19. stoljeća, kada je sagrađen samostan sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima franjevaca fromirala se samostanska zbirka u kojoj su čuvani spomenici kulturne baštine i arheološka građa šireg područja livanjskog kraja. Continue reading
In Memoriam Boško Marijan
Nakon duge i teške bolesti u Vinkovcima je u 58. godini života preminuo arheolog dr.sc. Boško Marijan. Rođen je 15. 03. 1956. u Priluci kod Livna. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Livnu, a diplomirao je na Odsjeku za arheologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 1979. godine. Magistrirao je 1986. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, s temom “Kulturne grupe brončanoga doba centralno-ilirskoga područja i njihov odnos prema kasnijim ilirskim plemenima”. 1997. godine obranio je disertaciju “Željezno doba na području istočne Hercegovine” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do početka rata u Bosni i Hercegovini radio je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu kao kustos za željezno i rano antičko doba. Tijekom ratnih godina kratko radi u Livnu, potom u Zavičajnom Muzeju u Županji. Sudjelovao je u više arheoloških istraživanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Boško Marijan bavio se željeznim dobom i helenizmom na srednjodalmatinskom i južnojadranskom području. Prof. Marijan predavao je na prediplomskom i diplomskom studiju arheologije na Sveučilištu u Zadru, od 2003. do 2010. predavao je kolegije prapovijesne arheologije na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i od 2008. na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Nažalost, teška bolest ga je od 2010. onemogućila u daljnjem profesorskom i istraživačkom radu.
Opširniji životopis možete pročitati na linku zadarskog Sveučilišta: http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=1294
Link za znanstvenu bibliografiju: http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=266893
Franjevačka arheološka zbirka sv. Stjepana Prvomčenika u Gorici, Grude
Stalni postav artefakta pronađenih tijekom arheoloških istraživanja u Ravlića pećini, Drinovci.
Stalni postav arheološko povijesne zbirke Sv. Stjepana od Imote, postavljen je tijekom 2006. godine u prostorijama Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, općina Grude. Izložbu čine eksponati pronađeni na sustavnim i zaštitnim arheološkim istraživanjima lokaliteta Šamatorje, Grabarje i Grotuša, koji su provedeni u razdoblju od 1995.-2003. godine, zatim brojni i raznovrsni pojedinačni nalazi pronađeni na području Gorice i Sovića. Continue reading
Službeni plakat kongresa “Kulturno povijesna baština općina Ljubuški”
U spomen 130 godina Muzeja na Humcu, Općina Ljubuški i Franjevački samostan sv. Ante organiziraju međunarodni kongres “Kulturno-povijesna baština općine Ljubuški”. Kongres će se održati 21-22.03.2014. godine na Humcu, gdje će sudjelovati znanstvenici i stručnjaci iz područja arheologije i povijesti, koji će prezentirati znanstvene priloge o temama vezanim za područje općine Ljubuški. Continue reading
Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja
Arheološka istraživanja u Docima, Gornja Vitina, Ljubuški
Tijekom studenog 2013. otpočele su pripreme i izvođenje sustavnog terenskog iskopavanja na lokalitetu Šipkova glavica, u zaseoku Doci, koji pripada naselju Gornja Vitina, općina Ljubuški. Lokalitet Šipkova glavica u Docima poznat je u stručnoj literaturi kao potencijalni kasnoantički lokalitet, zahvaljujući iskopavanjima Ćire Truhelke iz 1893. (GZM, Knjiga IV., Sarajevo 1893. str. 676-677). Na pomenutom mjestu pronađena je monumentalna stela M. Antonija Maksima, signifera XI. legije Claudia pia fidelis, potom starokršćanska crkva, koju je Truhelka interpretirao kao mogući ortatorij (AL BiH Tom III, 25.54, str. 322). Continue reading
Hercegovački arheološki portal 