Novosti iz Ljubuškoga

Groblje iz protopovijesnog doba na lokalitetu Mrljanovac u Radišićima

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Na području Gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškoga, nalazi se lokalitet Mrljanovac, gdje su otkriveni ostaci grobova protopovijesnog doba (2.-1. st. pr. Kr.). O arheološkom potencijalu lokaliteta Mrljanovac pisano je u stručnoj literaturi (I. Bojanovski, 1985, 88-90; P. Oreč, 1987, 193-195). Kroz klanac Mrljanovac prilazilo se gradinskim lokalitetima Sitomir (394 m/ nv) i Obale (369 m/nv), koji se nalaze na istaknutim položajima brdskog masiva Butorovice. Continue reading

Homer, jegulje i zmije

Jegulja je mistična životinja, kako za ihtiologe tako i za filologe, arheologe i etnologe. Ova riječna i morska riba koštunjača živi dugo – i do 90 godina, naraste do 150 cm duljine i 7 kg težine. Hrvatski naziv jegulja (slov. jegulja, bug. engulja, mak. jagula) potječe iz latinskoga anguilla, što je deminutiv od anguis, zmija.[1] Grčki naziv ἔγχελυς (énkhelys) nastao je pod utjecajem ἔχις (ékhis) i ὄφις (óphis), zmija. Ti oblici svode se na indoeuropsko *egʷhi-/*ogʷhi-.[2] Jezikoslovci pretpostavljaju da je riječ bila tabuizirana, radi čega susrećemo više izvedenica. Uz bok jeguljama stoji i ugor (Conger conger), također zmijolika riba iz reda jeguljkâ, ruski угорь, litvanski ungurỹs.

Jegulja (Anguilla anguilla)

Jegulju susrećemo dvaput u Homerovoj Ilijadi (XXI, 203-204): Jegulje prilazit’ počnu mrtvacu i ribe druge, salo na bubrezima izjedat’ i trgati stanu; (XXI, 353): Jegulje i druge ribe u vodi ginuti počnu. Continue reading

Boj žaba i miševa

Mali grčki ep u 303 stiha Boj žaba i miševa (grčki Βατραχομυομαχία, Batrachomyomachía) sjajna je parodija na čuvenu Homerovu Ilijadu. Još u antici djelo se pogrešno pripisivalo Homeru ili Pigru iz Halikarnasa, ali se danas vjeruje da je postalo u helenističko doba, u vrijeme Aleksandra Velikoga, s ponekom kasnijom doradom. Spjev je kritika rata, ne u smislu društvenoga i političkoga fenomena nego njegove književne obrade u junačkome epskom pjesništvu. Boj žaba i miševa bilo je vrlo popularno djelo u srednjovjekovno doba, o čemu svjedoče 73 kodeksa njegova teksta od 10. do 17. st. Stoga zaslužuje kratak sažetak.

EPSON scanner image

Jednom se na obali bare sretnu žablji kralj Fizignat (Napnigušan) i mišji princ Psiharpag (Mrvograb). Continue reading

Troja – san i stvarnost

Manfred Korfmann, uz desetu obljetnicu smrti (2005-2015)

        Ove godine navršava se deset godina od smrti Manfreda Korfmanna (1942-2005), njemačkoga povjesničara i arheologa, pasionirana istraživača anatolijskiih starina, posebice Troje. Rođen je 1942. u Kölnu. Studirao je povijest i arheologiju na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni 1962-1970, gdje je počeo znanstvenu karijeru kao istraživač. Potom je radio kao znanstveni savjetnik Njemačkoga arheološkog institutu u Istanbulu. U 1980. postao je privatni predavač na sveučilištu u Frankfurtu, a dvije godine potom profesor prapovijesne i antičke arheologije na Sveučilištu u Tübingenu, gdje je postao ravnateljem Instituta (Institut für Ur- und Frühgeschichte und Archäologie des Mittelalters). Umro je u 63-oj godini života od karcinoma pluća. Istraživači Troje        Ono po čemu je Manfred Korfmann postao poznat na svjetskoj arheološkoj sceni svakako su istraživanja u Turskoj. Turska vlada  1988. dala mu je ekskluzivno pravo za iskapanje na Hisarliku. Continue reading

Rimska kaciga iz Ljubuškoga

U Arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana Humac, Ljubuški, izložena je jedna rimska vojna kaciga, koja je gotovo nepoznata stručnoj javnosti. Nalazište joj nije točno utvrđeno, ako nije riječ o Radišićima, gdje je od ranije poznat grobni nalaz ilirske kacige (tip III-A2-a, 5-4. st. pr. Kr.). Izrađena je od bakrene slitine, ima duboku kalotu s blago izraženim obodom, uskim vratobranom i koničnim umetkom za perjanicu na vrhu. Na jednoj strani sačuvan je šarnir od savijenoga brončanog lima, pričvršćen jednom zakovicom, koji je nosio štitnik za obraz. Na drugoj strani sačuvala se samo perforacija za zakovicu. Vratobran je uzak i blago nakošen, s jednom rupicom na sredini. Umetak za perjanicu ima koničan oblik s ravnim vrhom. Izrađen je iz jednog dijela s kalotom kacige. Dimenzije: Promjer kalote 20,2 cm, visina s perjanicom 19,3 cm, širina vratobrana 4,4 cm.

Rimska vojna kaciga, foto I. Dragičević                           Rimska kaciga iz humačke zbirke, foto I. Dragičević

Slični tipovi kaciga poznati su iz Engleske, Njemačke i Italije, prozvani obično po nalazištu. Henry Russell Robinson (Armour of imperial Rome, London, 1975., 18-19) nazvao je taj model “Montefortino”, tip C. Englezi ga zovu još “Jockey cap” ili “Knob helmet”, a Nijemci “Helm mit Scheitelknauf”. Continue reading

Bazilika u Docima

Situacija nakon istraživanja i djelomične konzervacije

Bazilika u Docima nakon istraživanja i konzervacije.

U razdoblju od 08.04. do 23.04.2015. održana je  terenska nastava za studente Odjela za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, na lokalitetu Doci u Gornoj Vitini kod Ljubuškoga. U sklopu terenske nastave studenti su pod vodstvom prof. B. Marijanovića i asistenata Odjela za arheologiju obavili revizijska arheološka istraživanja bazilike u Docima, koju je 1956. istraživao Dimitrije Sergejevski (1886-1965). Continue reading

Pećina Vilinka u Rakitnu

POKUSNA ARHEOLOŠKA ISKOPAVANJA U RAKITNU

Pećina Vilinka u Rakitnu (foto Lj. Oreč)

Pećina Vilinka u Rakitnu (foto Lj. Oreč)

U pećini Vilinka na brdu Gradina u Sutini provedena su probna arheološka iskopavanja od 9. 4. do 11. 4. 2015. Na projektu je sudjelovalo sedam arheologa iz BiH i Hrvatske, koji su svojim volonterskim radom omogućili ovo istraživanje. Zahvaljujući ovoj akciji, pećinu Vilinku su posjetili i članovi HGSS Posušje sa ciljem utvrđivanja njezine veličine.

Continue reading

Gradina Obzidine

Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški

Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški

Gradina Obzidine, Prolog, Ljubuški

Na krševitoj padini nad poljem Rastok u mjestu Prolog (općina Ljubuški), nalazi se prapovijesna gradina Obzidine. Suhozidni bedemi od grubog amorfnog kamena, zatvaraju gotovo pravilan kružni gradinski prostor površine oko 6000 m2. Gradinski bedemi očuvani su mjestimično do visine 1 metra, a u strukturi razasutih bedema uočavaju se prolazi iz gradinskog prostora. Continue reading

Bazilika P. Gradac

RANOKRŠĆANSKA DVOJNA BAZILIKA U GRADCU KOD POSUŠJA

Bazilika Posuški Gradac (foto: Lj. Oreč)

Bazilika na Posuškom Gradcu (foto: Lj. Oreč)

O iznimnom značenju Posuškog Gradca u kasnoantičkom razdoblju svjedoči nam otkrivena ranokršćanska dvojna bazilika, koja se nalazi na lokalitetu Brižak unutar aktivnog katoličkog groblja. Bazilika je otkrivena 1968. god., a istražena je pod vodstvom dr. Pavla Anđelića i Petra Oreča. Continue reading

Vukosava Atanacković-Salčić (1931-2014)

Vukosava1

Postoje smrti koje prođu gotovo nezamjetno jer okolina ne prepoznaje da je gubitak svake osobe odron kamenčića u mozaiku ljudske povijesti. Takav je bio odlazak s ovoga svijeta Vukosave Atanacković-Salčić, dugogodišnje konzervatorice i više stručne suradnice u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru. Vijest o njezinoj smrti stručna javnost doznala je u nekrologu koji je objavio mag. arheologije Marko Barišić na portalu arheon.org. Iz kraćega životopisa Vukosave Atanacković-Salčić, koji je napisao Đuro Basler u Arheološkom leksikonu BiH (sv. I, 59), doznajemo da je rođena u Beogradu 15.10.1931, gdje je i diplomirala arheologiju na Filozofskom fakultetu 1956. Kratko je radila u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli, a zatim u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, gdje je provela čitav radni vijek kao kustosica, konzervatorica i viša stručna suradnica. Continue reading