U srijedu 17. rujna 2014. u 94. godini života preminuo je istaknuti hrvatski arheolog Ivan Marović. Rođen je 1920. godine u mjestu Proložac kraj Imotskog. Nakon završenog studija arheologije i povijesti radio je u Arheološkom muzeju u Splitu do odlaska u mirovinu 1986. godine. Istraživao je arheološka nalazišta oko gornjeg toka rijeke Cetine, na osnovu kojih je otkrio i definirao ranobrončanodobnu Cetinsku kulturu (I. Marović, B. Čović – Cetinska kultura, PJZ IV, Sarajevo, 1983, 191-231). Continue reading
Naše starine XXII
Naše starine, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika, br. XXII, ISSN 0547-3136, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Urednik: Lidija Mićić, Sarajevo 2013, format A4, 213 str., tisak “Dobra knjiga”, Sarajevo.
Prvi broj časopisa Naše starine prezentiran je 1953. godine, kao znanstvena publikacija tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika. U časopisu su objavljivani znanstveni i stručni radovi bosanskohercegovačkih arheologa, povjesničara, arhitekata, restauratora i konzervatora, kao i stručni prilozi o očuvanju i zaštiti kulturnog i prirodnog nasljeđa. Continue reading
Pagus Scunasticus
Pagus Scunasticus
Nakon svršteka Batonovog ustanka 9. g. po. Kr. Rimljani su u potpunosti okupirali područje Ilirika, te su ga podijelili na dvije samostalne provincije Dalmaciju i Panoniju. Vojnu i građansku upravu nad provincijom provodio je carski legat (legatus Augusti pro praetore). U provinciji Dalmaciji bile su stacionirane dvije rimske legije, VII. legija u vojnom logoru Tilurij (Gardun kod Trilja) i XI. legija u logoru Burnum (Ivoševci). Legijski logori su pozicionirani na strateškim položajima odakle su nadzirani putovi prema unutrašnjosti provincije, a uloga legijskih posada bila je iznimno važna u procesu pacifikacije i romanizacije provincije Dalmacije. Continue reading
Velika Gradina
Velika Gradina u Čapljini
U skupinu većih gradinskih naselja na području općine Čapljina spada Velika Gradina na Gredi. Gradinsko naselje podignuto je na najvišem dijelu brdske zaravni Greda, sjeverozapadno od današnjeg gradskog područja Čapljine. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 270 m u odnosu na nizinski dio doline rijeke Trebižata i Neretve, sa položaja Velike Gradine pruža se odličnu vidljivost na okolni prostor.
Huremovača, Ljubuški
Arheološko iskapanje na lokalitetu Huremovača u Ljubuškom
Na lokalitetu Huremovača, nedaleko od arheološkog nalazišta Gračine, otkriven je još jedan potencijalni antički arheološki lokalitet na području općine Ljubuški. Tijekom izvođenja zemljanih radova na lokalitetu Huremovača, izvođači radova su uočili veću količinu keramičkih i staklenih fragmenata, nakon čega su radovi obustavljeni. Continue reading
Rimske krčme i gostionice
Kako bi svijet bio dosadan bez krčme, uzvikne katkad revni ljubitelj čašice. Tako je bilo i u rimsko doba. Svakodnevan život obilježavala su različita svratišta, gostinjci, krčme i taverne. Postoji više riječi u latinskome za objekte toga tipa, među njima najpoznatije su taberna, caupona i popina.

Taberna, vjerojatno od *traberna (trabs, trabis, greda), što upućuje na prvotnu daščaru ili brvnaru, odakle je romanska riječ taverna. Bilo ih je uz trgove, u prometnim ulicama i uz putne postaje. O njihovu značaju govore i nazivi na čuvenu itineraru TABULA PEUTINGERIANA: Tres Tabernae, Flacri Taberna, Ad pirum Filumeni, Ad capsum luliani, Ad Dracones, Ad Sorores i dr. Među najčuvenijima je postaja “Tres tabernae” na cesti Via Appia, 18 km od Rima. Continue reading
Voda u rimskom taboru na Gračinama?
Rimski vojni kompleks na lokalitetu Gračine, u Humcu kod Ljubuškoga, izgrađen je u 1. st. po. Kr., najvjerojatnije u doba cara Tiberija. Njegova namjena ponajprije je imala strateško-obrambenu ulogu: zaštitu doline rijeke Neretve i područja kolonije Narone. Arheološka iskapanja provedena su od 1977. – 1980., kada je istražen samo jedan dio kompleksa u površini od 2350 četvornih metara. Zidovi su pravljeni od pravilnih kamenih kvadera različite veličine. Povezivani su malterom i vapnom.

Središnji dio kompleksa, čiji su zidovi sačuvani u visini do metar i pol, činilo je devet međusobno povezanih prostorija. To su bile kupelji s vrućom i hladnom vodom. Continue reading
Čovječja ribica na bilizima?
Nas srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima bilizima (stećcima) postoji čitav niz predstava koje možemo svrstati u “životinjski svijet”. Dosta je zaviriti u knjigu Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965. i vidjeti crteže s prikazima ptica, jelena, konja, pasa, zmija i “fantastičnih” životinja. A ima li čovječje ribice (Proteus anguinus L.) na bilizima, pitanje je sad?

Dr. Jasminko Mulaomerović tvrdi da ima, i to na biligu iz Boljuna kod Stoca. U članku Proteus(i) na stećcima, u: Čovjek i krš, Sarajevo, 2013, 205-209. opisao je primjer biliga s natpisom Bogavca i Taraha Boljunovića, gdje je na bočnoj strani u središnjem dijelu isklesana čovječja ribica. Continue reading
Natpis CIL III, 1818 (L. Riccius et al.)
U CIL-u III iz 1873. pod brojem 1818, str. 295, objavljen je vrlo zanimljiv natpis, mjesto nalaza Cifluch, na kojemu se spominje šest osoba – tri muškarca s gentilicijem Riccius, jedan veteran VII. legije, žena Marcia i kćerka Riccia. Natpis glasi: L(ucius) Riccius L(uci) f(ilius) Vel(ina)/ Pessinunte ann(orum) LX vet(eranus) / Marcia Maxima uxor / L(ucius) Riccius L(uci) f(ilius) Valens / L(ucius) Riccius L(uci) f(ilius) Gallus / Riccia L(uci) [f(ilia)] Bulla / h(ic) s(iti) s(unt) / L(ucius) Atilius L(uci) f(ilius) Vel(ina) veter(anus) leg(ionis) VII / avunculo suo posuit et sibi. Continue reading
Arheološko iskapanje u Knešpolju
Arheološko iskapanje na lokalitetu Varda u Knešpolju, Široki Brijeg
Počelo je arheološko iskapanje na lokalitetu Varda, u selu Knešpolju, Široki Brijeg, neposredno uz magistralnu cestu Mostar – Široki Brijeg, pod vodstvom mag. arh. Maje Soldo. U “Arheološkom leksikonu BiH 3” u Vardi su registrirana tri lokaliteta: Prapovijesni tumuli (24.374), ostaci rimske nekropole (24.375) i srednjovjekovna nekropola (24.376). Sama nekropola bila je obrasla grmljem i korovom, tako da veći broj stećaka nije bio vidljiv. Continue reading





