Rimske krčme i gostionice

Kako bi svijet bio dosadan bez krčme, uzvikne katkad revni ljubitelj čašice. Tako je bilo i u rimsko doba. Svakodnevan život obilježavala su različita svratišta, gostinjci, krčme i taverne. Postoji više riječi u latinskome za objekte toga tipa, među njima najpoznatije su taberna, caupona i popina.
Rimska taverna
Taberna, vjerojatno od *traberna (trabs, trabis, greda), što upućuje na prvotnu daščaru ili brvnaru, odakle je romanska riječ taverna. Bilo ih je uz trgove, u prometnim ulicama i uz putne postaje. O njihovu značaju govore i nazivi na čuvenu itineraru TABULA PEUTINGERIANA: Tres Tabernae, Flacri Taberna, Ad pirum Filumeni, Ad capsum luliani, Ad Dracones, Ad Sorores i dr. Među najčuvenijima je postaja “Tres tabernae” na cesti Via Appia, 18 km od Rima. Continue reading

Voda u rimskom taboru na Gračinama?

Rimski vojni kompleks na lokalitetu Gračine, u Humcu kod Ljubuškoga, izgrađen je u 1. st. po. Kr., najvjerojatnije u doba cara Tiberija. Njegova namjena ponajprije je imala strateško-obrambenu ulogu: zaštitu doline rijeke Neretve i područja kolonije Narone. Arheološka iskapanja provedena su od 1977. – 1980., kada je istražen samo jedan dio kompleksa u površini od 2350 četvornih metara. Zidovi su pravljeni od pravilnih kamenih kvadera različite veličine. Povezivani su malterom i vapnom.
Topografija Gračina
Središnji dio kompleksa, čiji su zidovi sačuvani u visini do metar i pol, činilo je devet međusobno povezanih prostorija. To su bile kupelji s vrućom i hladnom vodom. Continue reading

Čovječja ribica na bilizima?

Nas srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima bilizima (stećcima) postoji čitav niz predstava koje možemo svrstati u “životinjski svijet”. Dosta je zaviriti u knjigu Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965. i vidjeti crteže s prikazima ptica, jelena, konja, pasa, zmija i “fantastičnih” životinja. A ima li čovječje ribice (Proteus anguinus L.) na bilizima, pitanje je sad?
Proteus anguinus
Dr. Jasminko Mulaomerović tvrdi da ima, i to na biligu iz Boljuna kod Stoca. U članku Proteus(i) na stećcima, u: Čovjek i krš, Sarajevo, 2013, 205-209. opisao je primjer biliga s natpisom Bogavca i Taraha Boljunovića, gdje je na bočnoj strani u središnjem dijelu isklesana čovječja ribica. Continue reading

Natpis CIL III, 1818 (L. Riccius et al.)

U CIL-u III iz 1873. pod brojem 1818, str. 295, objavljen je vrlo zanimljiv natpis, mjesto nalaza Cifluch, na kojemu se spominje šest osoba – tri muškarca s gentilicijem Riccius, jedan veteran VII. legije, žena Marcia i kćerka Riccia. Natpis glasi: L(ucius) Riccius L(uci) f(ilius) Vel(ina)/ Pessinunte ann(orum) LX vet(eranus) / Marcia Maxima uxor / L(ucius) Riccius L(uci) f(ilius) Valens / L(ucius) Riccius L(uci) f(ilius) Gallus / Riccia L(uci) [f(ilia)] Bulla / h(ic) s(iti) s(unt) / L(ucius) Atilius L(uci) f(ilius) Vel(ina) veter(anus) leg(ionis) VII / avunculo suo posuit et sibi. Continue reading

Predstavljen časopis CLEUNA, br. 1

CLEUNA, Časopis Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica-Livno, ISSN 2303-5501, Ur. Josip Gelo, Livno 2014, 28 cm, 432 str., naklada 500 primjeraka, tisak “Grafotisak” Grude.

CLEUNA, naslovnica

U utorak 22. travnja u prepunoj dvorani Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica (FMGG) u Livnu predstavljen je prvi broj časopisa muzeja “Cleuna”. Predstavljači su bili muzejski savjetnik Mate Zekan iz MHAS-a i predsjednik Upravnoga vijeća FMGG-a Damir Tadić.  Na početku predstavljanja ravnatelj muzeja Josip Gelo prikazao je ukratko put od ideje do provedbe nakladničkoga projekta. Koncepcija časopisa je multidisciplinarna jer obrađuje širok dijapazon tema – od povijesti, arheologije, etnologije do arhivistike, muzeologije i prirodnih znanosti. Prvi broj “Cleune” posvećen je dr. fra Boni Vrdoljaku, kojemu pripadaju posebne zasluge  za osnutak  Franjevačkoga muzeja i galerija Gorica. U prvijencu FMGG-a objavljeno je 17 članaka 13 auktora. Continue reading

Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini

Premda nemamo izravnih pisanih podataka o vinogradarstvu na području provincije Dalmacije, u čijem se sklopu nalazila i Hercegovina, o njegovu razvoju možemo djelomice saznati na temelju arheoloških ostataka. Među njima zanimljivi su pronalasci tijesaka (preša, turnjača, torkulara) za grožđe. U Hercegovini najpoznatiji je nalaz tijeska u Mogorjelu, koji je opisao i rekonstruirao sedamdesetih godina dr. Ivo Bojanovski. Pripada je starijem tipu tijeska koji je opisao Katon u 2. st. pr. Kr. Radili su na principu poluge pokretane mehaničkim putem. Na kamenim stožerima, zvanim stipites, uglavljivalo se vitlo (sucula), a iznad njega duga drvena greda (prelum), na čijem je kraju bio učvršćen ovalni drveni klip (orbis olearius). Klip je okretanjem vitla pritiskao grožđe u pletenom košu, koji je bio postavljen na kružnu kamenu ploču (area), sa žlijebom u obliku kružnice (canalis rotunda). Prikupljeni mošt grabio bi se i ulijevao u pitose, amfore i mlade kozje mješine i otpremao u posebne prostorije za vrenje (fermentaciju).

01. Torkular iz Mogorjela (Bojanovski)

Rimski torkular u Mogorjelu (prema I. Bojanovskom)

 

Continue reading

Zbornik u čast Ž. Rapanića

MUNUSCULA IN HONOREM ŽELJKO RAPANIĆ: zbornik povodom osamdesetog rođendana, ur. M. Jurković i A. Milošević, Sveučilište u Zagrebu, Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek u Motovunu,  Zagreb-Motovun-Split, 2012., 423 str., 28 cm, ISBN 978-953-6002-67-2, 190,00 kn.

Naslovnica Rapanić

Zbornik radova, koji je izišao u izdanju serije Dissertationes et Monographiae Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu, posvećen je Željku Rapaniću, arheologu, muzealcu, konzervatoru, epigrafičaru, sveučilišnom profesoru, ravnatelju Arheološkoga muzeja u Splitu i Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, predsjedniku Hrvatskoga arheološkog društva (HAD) i uredniku mnogih edicija HAD-a, povodom njegove osamdesete obljetnice života i pedesetpete obljetnice znanstvenoga rada. Iz iscrpna uvodnoga članka Ivana Basića, koji je posvećen slavljenikovu životu i radu (13-38), vidi se kako je Željko Rapanić pokazao velik raspon interesa – od arheoloških istraživanja, kritičkih analiza pisanih izvora, epigrafske analize, povijesti ranosrednjovjekovne kulture i umjetnosti Dalmacije do poleogeneze jadranskih gradova i pregleda razvoja gradskih središta i mikroregija. Njegov bibliografski opus od 1958.-2012. obaseže preko trista jedinica – od knjiga, znanstvenih rasprava i prikaza do eseja i stručno-popularnih članaka (43-57). Continue reading

Natpis Kvinta Pisentija Severina, CIL III, 8485

U Arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana Humac-Ljubuški nalazi se spomenik Kvinta Pisentija Severina, centuriona XI. legije. Natpis je objavljen u svim izdanjima Corpus inscriptionum Latinarum (CIL III, 1789 = CIL III, 6363 = CIL III, 8485), u L’Année épigraphique (AE 1999, 1221), te u digitalnim bazama podataka Epigraphik-Datenbank Clauss/Slaby (EDCS 26600661) i Epigraphic Database Heidelberg (EDH 50265). Ipak, postoje dvojbe oko čitanja i datiranja natpisa, koji je zadobio i naknadne klesarske intervencije, pa je potrebno iznijeti najnovije rezultate istraživanja.

Quintus Pisenius, tekst

Čitanje gentilicija PISENIIUS zadaje poteškoće. Heidelberška baza podataka ima Pliseni{i}us, a baza Clauss/Slaby  Piseni{i}us. A. Škegro (Inscriptiones Latinae et Graecae Bosniae et Hercegovinae, Opuscula Archaeologica 21, 1997, 86)  opredjeljuje se za Pliseni{i}us, s restitucijom u drugom retku  [ex] leg(ione) XI Cl(audiae) [p(ie] f(idelis)]. Continue reading

Rimski ratovi u Iliriku

Danijel Džino, Alka Domić Kunić, Rimski ratovi u Iliriku: Povijesni antinarativ, Školska knjiga, Zagreb, 2013, ISBN 9789530619913, 24 cm, tvrdi uvez, ilustracije i zemljovidi, 240 str., 189,00 kn.

Iako je glavni naslov knjige Danijela Džina, postdoktoranda sa Sveučilišta Macquaire u Sidneyu i Alke Domić Kunić, više znanstvene suradnice na Odsjeku za arheologiju HAZU u Zagrebu određene i jasan, podnaslov govori da to neće biti standardno pripovijedanje (narativ), već protupričalica (antinarativ). Stoga se treba naviknuti na pitoreskne naslove poglavlja i potpoglavlja poput Asterix i Obelix ne žive ovdje, Grci koji baš i nisu neki Grci, Vicevi o Skenobarbu i Batonu, Vruć krumpir za mladog Oktavijana, Po šumama i gorama Ilirika i još pokoji. Kako u predgovoru knjige kažu, auktori žele “razviti nov i svjež pristup, prilagođen reviziji znanstvenih pogleda na povijesnu znanost u posljednjim desetljećima”. Uz sedam glavnih poglavlja i zaključna razmatranja, slijedi jedna kronološka tabela, iscrpan popis izvora i recentne literature (197-232) i kazalo imena i mjesta.

U prvome poglavlju NIŠTA NIJE KAO PRIJE: O PROUČAVANJU ANTIČKE POVIJESTI DANAS navode da se puno toga promijenilo u zadnjih nekoliko desetljeća, posebice oko pojmova etniciteta, kulture, religije, identiteta, interpretaciji antičkih pisanih vrela i materijalnih ostataka. Continue reading

Srednjovjekovni mač iz Čapljine

Za vrijeme niskoga vodostaja Neretve 2007., na području istočno od Mogorjela, mjesni ribiči pronašli su u koritu rijeke mač. Zbog duga ležanja u vodi teško je oštećen, prekriven pješčanim naslagama i korozijom, bez sačuvane jabučice i prelomljene oštrice. Dimenzije: Ukupna duljina 64 cm, držak 9 cm, sječivo 54,5 cm, duljina krsnice 13,8 cm, širina kod drška 5 cm, širina na sredini 4,5 cm. Mač je u posjedu obitelji Pjevac iz Čapljine.

Mač iz Neretve, 2007

Mač iz Neretve, 2007.

Jedan sličan mač, ali daleko bolje očuvan, pronađen je na lokalitetu Velebit blizu Počitelja i nalazi se u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Continue reading