Rimska vojna oprema

Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu: radovi XVII. ROMEC-a = Weapons and military equipment in a funerary context: proceedings of the XVIIth Roman Military Equipment Conference = Militaria als Grabbeilage: Akten der 17. Roman Military Equipment Conference / ed. M. Sanader et al.

Zbornik sa znanstvenog skupa održanog 2010. god. u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN: 978-953-175-470-5; Arheološki muzej u Zagrebu, ISBN: 978-953-6789-72-6; 40 članaka na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, ilustracije c/b i u koloru, Zagreb, 2013, 28 cm, 560 str., 250 kn.

Krajem 2013. iz tiska je izišao pozamašan zbornik radova s 17. kongresa ROMEC-a (Roman Military Equipment Conference) s temom “Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu”, koji je održan u Zagrebu 24-27.5.2010. Sudjelovao je velik broj stručnjaka koji su predstavili 43 predavanja i 25 postera širokoga dijapazona tema, vremena i prostora. Continue reading

H. Potrebica, Kneževi željeznoga doba

Hrvoje Potrebica, Kneževi željeznoga doba, Filozofski fakultet Zagreb, Centar za prapovijesna istraživanja Zagreb, Meridijani Samobor,  Zagreb, 2013, 240 str., 19 x 27 cm, ISBN 9789532391572, color i c/b ilustracije i zemljovidi, 185,00 kn

Kneževi željeznoga doba

Hrvoje Potrebica, profesor na Katedri za prapovijesnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za arheologiju Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, auktor je nove knjige “Kneževi željeznog doba”, u kojoj piše o željeznome dobu na području srednje Europe, a dotiče se i novih otkrića na području Kaptola. Continue reading

M. Jarak, Crkvena arhitektura 7. i 8. st.

Mirja Jarak, Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća: Uvod u studij predromanike, Biblioteka Knjiga Mediterana 74, Književni krug, Split, 2013, 302 str., 145 ilustracija, 4 zemljovida, 24 cm, ISBN 978-953-163-388-8, 190,00 kn.

Jarak naslovnica

Knjiga M. Jarak obrađuje spoznaje o najranijoj srednjovjekovnoj arhitekturi (7. i 8. st.) u Italiji, na Pirenejskome poluotoku, na franačkome području i u Hrvatskoj. Knjiga je podijeljena na poglavlja: 1. Predgovor 2. Uvod 3. Italija 4. Pirenejski poluotok 5. Franačko područje 6. Hrvatska 7. Arhitektura i Liturgija 8. Skulptura 7. i 8. stoljeća. Na kraju slijede izvori, literatura, Summary  i kazala imena i mjesta. Continue reading

Srednjovjekovno oružje iz Bivoljega Brda

Čapljinsko naselje Bivolje Brdo (910 st., 101 ha površine prema Prostornome planu općine Čapljina, Mostar 2012, 16, 19) nalazi se u sjevernom dijelu općine uz lijevu obalu Neretve. U Arheološkom leksikonu BiH 3 (25.110) zabilježen je lokalitet Gradina, na kojemu se nalazi prapovijesna gradina, kasnoantička tvrđava i srednjovjekovno naselje. Na površini vide se ulomci prapovijesne i rimske keramike, maltera i opeke. Marko Vego (Glasnik Zemaljskog muzeja XII, 1957, 267-276) kratko je opisao srednjovjekovno naselje Bivolje Brdo, koje se spominje u 12. i 13. st. (Berdo). Misli da je grad porušen u 14. st. kada se počinje razvijati Počitelj. Nažalost, nikakvih arheoloških istraživanja nije bilo na lokalitetu Gradina, koji je u vojnotopografskoj mapi 1:25.000 upisan kao Brijeg (kota 184m) u zaseoku Strmac, tristotinjak metara zračne linije južno od Neretve.

Image

Mapa Bivoljega Brda

Prigodom posjeta naselju u siječnju 2014. doznali smo da su na Gradini 1967. pronađena dva metalna predmeta, koji mještani nazivaju “srgovi” (tur. motka). Danas se nalaze u privatnome posjedu, pa smo ljubaznošću vlasnika snimili ih i izmjerili. Continue reading

Gradina na Buturovici iznad Ljubuškoga

Brdo Buturovica (čuje se i Butorovica) proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok iznad Ljubuškoga. Najveći sjeverni dio brda katastarski pripada Mostarskim Vratima, a manji zapadni dio Radišićima. Na njegovim vrhuncima nalaze se tri markantne kote: Stari grad Ljubuški (350m), Gradina Sitomir (395m) i Gradina na Buturovici (bez posebna imena, 397m). Lokaliteti Stari grad Ljubuški, kojega nema u Arheološkom leksikonu BiH i Gradina Sitomir (Arheološki leksikon BiH 3, 25.292), dobrim dijelom poznati su u arheološkoj i povijesnoj literaturi. Continue reading

Goti u Mostaru!?

U časopisu Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru ISTRAŽIVANJA, br. 5, Mostar, 2010. objavljen je članak I. Pašića “Gotizmi grada Mostara i župe Večerić” (17-36). Kako se radi o sveučilišnom časopisu, a pisac je profesor historije staroga vijeka (u međuvremenu postao akademikom made in Novi Pazar), smatramo da se treba ovlaš osvrnuti na navedeni članak, jer pisac u sažetku na početku piše da primjenjuje “historijsku, arheološku, lingvističku i onomastičku metodu” u svojim istraživanjima. Vjerujući u genetička istraživanja kako je 20 posto Bošnjaka gotske krvi, krenuo je pronaći gotske potomke u Mostaru. A kako će mu pomoći arheologija? Continue reading

Spomenik Betulona, vojnika III. Alpske kohorte

U lapidariju Arheološke zbirke Franjevačkoga samostana Humac kod Ljubuškoga nalazi se nadgrobni spomenika vojnika III. Alpske kohorte Betulona koji je dobro poznat u arheološkoj literaturi.

Image

Riječ je o vojničkoj nadgrobnoj steli visine 1,84m, širine 0,61m i debljine 0,24m, koja se sastoji od zabata i arhitrava, edikule s natpisom i podnožja s ostacima usadnika. Krajeve trokutna zabata rese dva akroterija s trima laticama palmete, ispod kojih su reljefi rozeta. Središnji akroterij na vrhu zabata u obliku pinije otučen je u gornjem dijelu. Continue reading

V. Paškvalin, Antički sepulkralni spomenici s područja BiH

Veljko Paškvalin, Antički sepulkralni spomenici s područja Bosne i Hercegovine, ANUBiH, Djela K. LXXXIII, Centar za balkanološka ispitivanja K. 9., ur. B. Govedarica i N. Cambi, Sarajevo, 2012, ISBN 978-9958-501-82-1, 543 s., ilustr., 30 cm.

Image

Krajem prošle godine iz tiska je izišla knjiga Antički sepulkralni spomenici s područja Bosne i Hercegovine, negdašnjega kustosa i načelnika Odjeljenja za arheologiju Zemaljskoga muzeja BiH u Sarajevu, dr. Veljka Paškvalina (29. 11. 1926. – 1. 8. 2008.). Continue reading

Konzervacija i restauracija biliga u Bijači

Na lokalitetu Dilić u Bijači, na privatnome posjedu obitelji Galić (95 m nv., N 43°07.449, E 17°35.377), neposredno uz cestu R 423 Teskera-Bijača-Vid, nalazi se grobište s 34 srednjovjekovna biliga. Nekoć ih je bilo više, dio je ugrađen u obližnju cestu 1931., trenutačno je vidljivo 11 ulomaka u suhozidu pored ceste, a jedan je bilig prenesen u Arheološku zbirku Franjevačkoga samostana Humac-Ljubuški. Po oblicima najviše je škrinja, njih devetnaest, četrnaest ploča i jedan sljemenjak. Ukrašeno je 17 biliga. Lokalitet s bilizima u Bijači proglašen je 2010. nacionalnim spomenikom kulture i nalazi se na kandidacijskoj listi za nominaciju zaštićene svjetske baštine koju vodi UNESCO.

Plan grobišta Dilić u Bijači

Grobište je dugi niz godina bilo zapušteno, u potpunosti obraslo drvećem, grmljem i korovom. Continue reading

Bung(u)rovine – Burgruine ili ne?

Istražujući trasu rimske ceste Salona-Narona na području Ljubuškoga Ivo Bojanovski u više navrata spomenuo je lokalitet Bungrovine u D. Radišićima, 3,5 km sz. od Ljubuškoga. U jednom članku, objavljenom u zborniku “100 godina Muzeja na Humcu”, pobliže se pozabavio njime. Navodi da se Bungrovine nalaze na lokalitetu Dračevica, u zaseoku Sadine, u Donjim Radišićima, a da njihov naziv potječe od njemačkoga “Burgruine” (ruševine tvrđave). Na njihovu mjestu Bojanovski locira putnu postaju Bigeste. Prema onoj staroj Quandoque bonus dormitat Homerus, harni i marni bilježnik rimskih starina u Hercegovini gospar Ivo pogriješio je. Continue reading